Terça, Setembro 24, 2024

Xanana: Universidade Tenke Kria Ensinu Kresensiál

Published: Setembro 24, 2024
Primeiru-Ministru Kay-Rala Xanana Gusmão dehan, atu hadia kualidade edukasaun universidade tenke...

Timor-Leste Hetan Primeiru Lugar ba Malnutrisaun Krónika Iha ASEAN Ho 47%

Published: Setembro 23, 2024
Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntu Sosiais, Ministru Dezenvolvimentu Rurál no...

Lopes: Husu Ba Públiku Atu Bele Krítika HNGV Maibé Tenke Ho Karakter Konstrutivu

Published: Setembro 23, 2024
Diretór Servisu Apoiu Diagnóstiku no Terapeutiku iha Hospital Nacional Guido Valadares (HNGV) dr....

Akadémiku Husu Sosiedade Sivíl Tenke Servisu Loloos Hodi Defende Povu

Published: Setembro 23, 2024
Akadémiku husi Universidade Nacional Timor Lorosa'e (UNTL) José Magno hateten, sosiedade sivíl...

Tempu Udan EBC 05 Welolo Hala’o Prosesu Aprendizajen Iha Uma

Published: Setembro 21, 2024
Diretór Adjuntu Leopoldino Pereira hateten, Ensinu Bazika Central (EBC) 05 Welolo iha Suku Luka,...

KBRI-Dili Fó Apresiasaun ba Servisu SEPT no UPM Tanba Konsege Salva Sidadaun Indonézia na'in-16

Published: Setembro 21, 2024
Embaxadór Indonézia iha Timor-Leste Okto Dorinus Malik dehan, lori governu Indonézia KBRI...

Programa Officer Asia Foundation (AF), Aquelina Savio dehan Asian Foundation iha programa formasaun no treinamentu ba advogada sira, ho objetivu atu hasa’e kapasidade no kunesementu advogada sira nian kona ba asistensia legal ba vitima kazu violensia  kontra feto no labarik tanba Timor-Leste maioria afeta ba kazu  violensia kontra feto.

“Asia Foundation mos iha tinan 2011 oferese oportunidade ba advogada no advogado ne’ebe iha prespektiva iha asistensial legal ba feto no labarik sira, hamutuk 11 pesoas hala’o estudu komparativu iha Indonezia hodi hare direitamente no halo komparasaun ho sistema asistensia legal ba vitima feto no labarik feto atu bele hadia sistema ne’ebe organizasaun asistensia legal iha rai laran fo ba vitima sira,” dehan Officer Savio, semana kotuk (19/04) iha Bairo dos Grillos, Dili.

Officer Savio dehan, tarjetu ne’ebe AF fo ba parseiru sira, kada fulan ida tenke fo asistensia legal ba feto no labarik feto, mais ou menus 30 pursentu maibe realidade ne’ebe iha victim Support Service (VSS) fo asistensia 100 pursentu ba feto no labarik, “ ne’e hatudu progresu ne’ebe diak tebes,”.

Iha parte seluk Legal Officer / Advogada VSS, Marcelina Amaral ne’ebe involve hotu iha estudu komparativu iha Indonezia ne’e hateten, estudu ne’e ajuda tebes sira nia servisu, nudar asistensia legal ba vitima feto no labarik iha komunidade nia le’et.

“Hau hanoin ema nia sistem la’o kapas los, tanba membru husi diresaun Unit Pelayanan Perempuan dan Anak (UPPA) ne’e tenke lisensiatura direitu no fasilidade preparadu, hanesan fatin temporariu ba vitima, fatin intervista no fatin ba labarik vitima sira, diferente ho iha Timor, ne’ebe sei falta fasilidade no rekursu umanu,” hateten Legal Officer Amaral.

Nia haktuir, asistensia ne’ebe VSS fo ba vitima sira mak hanesan fo konsellu legal, apoiu temporariu ba vitima, hanesan lori vitima ba uma mahon no akompania vitima iha prosesu julgamentu.

Alende ne’e VSS mos halo analiza legal eskrita ba kazu ne’ebe komplikadu, atu ajuda prokurador hodi halo akuzasaun, Officer ne’e dehan tan.

Kada fulan ida, VSS fo asistensia legal ba feto no labarik ne’ebe sai vitima ba violensia kontra feto, no labarik hanesan violensia domestika no sexual hamutuk 20 kazus, minimu liu iha 15 kazus.

Enkuantu tuir  Program Officer II AF Nicolau dos Reis da Costa dehan, alende akompania vitima iha prosesu julgamentu iha Tribunal, sira mos halo sosializaun ba lei sira ne’ebe hetan ona aprovasaun husi parlamentu ba komunidade no estudante sira iha eskola.

“Foin lalais ami fo treinamentu kona ba lei ba rai, maske seidauk hetan promulgasaun husi Prezidente maibe ami hakarak halo introdusaun ba advogada sira atu komprende liu tan kontiudu ba lei ne’e rasik,”  Officer da Costa reforsa.