Terça, Setembro 24, 2024

Diretór Servisu Apoiu Diagnóstiku no Terapeutiku iha Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV) dr. Vidal de Jesus Lopez hateten, husi dadus husi HNGV kada loron ne’e ema sempre mate na'in lima (5) ba leten.

Diretór Servisu Apoiu Diagnóstiku no Terapeutiku iha Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV) dr. Vidal de Jesus Lopez hateten, husi dadus husi HNGV kada loron ne’e ema sempre mate na'in lima (5) ba leten.

“Pasiente sira-ne’e mate la’ós tanba ai-moruk laiha, maibé tanba komplikasaun ho fatór idade avansadu no imunidade fraku tebes, ita haree mane ho idade 94 mai ho moras upper gastrointestinal bleeding ho severe anemia, feto ida idade 65 mai ho moras tuberculose pulmonary ne’ebé tama onaiha faze komplikasaun, mane ida idade 37 mai ho moras iha nia fuan.

Aleinde ne’e feto ida idade 62 mai ho moras kankru iha aten ho stadium avansadu ona, bebé ida foin moris loron 3 moris premature, tanba moras komplikasaun, tanba ne’e pasiente sira-ne’e mate laiha ligasaun ho stók out ai-moruk, maibé tanba severenidade makaas liu. Ezemplu, pasiente ho idade 94 mai ho komplikasaun,” nia dehan iha salaun enkontru HNGV, Díli.

Nia hatutan, HNGV ne’e sentru ba moras sira hotu iha 13 munisípiu, tanba ne’e públiku tenke hatene katak ema sira mai baixa ona signifika katak ema sira ne’e moras todan, la'ós moras baibain.

Nia salienta, pasiente sira ne’ebé mate tanba moras komplikadu, entaun ikus sira tenke mate, sira ne’e atu baixa fali iha rai li'ur mós sira tenke mate duni, tanba ne’e husu ba públiku tenke hatene uluk lai problema sira-ne’e mak bele halo krítiku.

Iha parte seluk, Xefe Bankada FRETILIN, Deputadu Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, hateten, ema mate iha Hospital Nacional Guido Valadares ne’e tanba pesoál saúde sira ne’ebé servisu iha ne’ebá la iha esperiénsia, sira mesak foun de'it.

“Ikus mai afeta ba sistema saúde kolapsu, hodia feta ema mate barak ho númeru boot, tuirdadusfulanJaneiru 2024 ema mate hamutuk 189, primeira vez akontese iha istória Timor-Leste nian, IX Governu nia ukun mak hasai record ida-ne’e. No Governu la liga, husik de'it situasaun ida ne’e kontinuaa kontese,” nia dehan.

Nia hatutan, Ministériu Saúde politiza rekrutamentu ba profisionál saúde, hodi hasai Timor oan ne’ebé iha esperiénsia no serbí tinan barak ona, hatama fali militante no kuadru ne’ebé laiha esperiénsia no seidauk iha lisensa profisionál ba servisu ikus povu mak tenke simu konsekuénsia.