Terça, Setembro 24, 2024

Marcos Belo Falo ho idade 27, nu’udar da-lima husi maun alin na’in-ualu (8) kompostu husi mane na’in-rua (2) no feto na’in-neen (6), nia inan-aman servisu hanesan agrikultór, iha Oecusse-RAEOA, postu administrativu Pantae Makasar, suku Cunha, deside fa’an pentolan, tanba ekonomia família la sustentável.

Marcos Belo Falo ho idade 27 deside fa’an pentolan, tanba ekonomia família la sustentável.

“Ha’u agora idade 27 no ami uma laran hamutuk na’in-walu (8), maibé na’in-ida fila tiha hodi hela ami na’in-7 no ha’u maka oan da-lima. Ami eskola hotu no husi kiik ha’u eskola to’o SD klas 5 ha’u sente la bele ona, tanba sasan eskola nian hanesan sapatu, lapizeira, kadernu no pasta laiha, tanba ne’e deside hodi maibuka moris iha Díli dezde tinan 2010,” dehan nia.

Nia dehan, nia mai buka servisu iha Díli, maibé la hetan servisu ho ida-ne’e nia deside fa’an pentolan no manutolu hodi hetan osan.

“Ha’u mai Díli buka servisu, maibé la hetan ho ida-ne’e maka ha’u deside foti osan $10 husi ama hodi sosamanutolun fa’an too tinan ida. Ha’u buka esperiénsia nafatin to’o ha’u halo fali pentolan hodi fa’an no sustenta fali alin sira-nia eskola no família uma laran,” dehan nia.

Nia hatutan, sempre fa’an fatin maka kampus UNTL-Kaikoli, Faspol no sempre iha dezafiu, maibé nia nunkarende.

“Ha’u sempre fa’an iha kampus UNTL-Kaikoli, Faspol oin ne’e, hodi hein estudante sira sai mai sosa no fatinseluk maka hospital oin Bidau Díli. Liu husi prosesu sira-ne’e iha difikuldade hanesan la folin no ema lakohihola, maibé nafatin hein to’o kalan boot ema sosa hotu maka fila ba uma deskansa ituan no dader preparala’o fa’an nafatin,” tenik nia.

Iha sorin seluk, inan husi oan na’in-haat (4) Angelita do Rosario Soares ho idade 36 husi munisípiuManatuto, postu-administrativu Laclubar mai hela iha Díli hahu husi tinan 2008 to’o agora hateten, nia hanesan dona de casa, sente difisil hodi sustenta oan ho alin barak ne’ebé eskola iha Díli.

“Ha’u ho katuas oan iha oan na’in-4 no oan na’in-2 eskola iha foho no 2 iha ne’e, ida eskola ida la iha, no ha’u ho katuas oan la servisu, maibé fila liman hanesan halo kios kiik no fa’an tua hodi sustenta netik oansira-nia eskola,” dehan nia.

Nia hatutan, depois nia katuas oan para servisu, tanba kondisaun moras sira hahú loke kios hodi aguentanetik nesesidade família.

“Uluk ha’u-nia katuas oan sei servisu bengkel, ne’e sente di’ak loos no depois nia iha tiha moras entaunpara tiha servisu, nune’e ami iha hanoin ida loke fali kios kiik no fa’an tua atu nune’e bele selu oan niaeskola no alin sira ne’ebé hela hamutuk ho ami hodi eskola ne’e,” tenik nia.

Nia akresenta, hela iha sidade Díli, presiza halo negósiu hodi la bele hein husi estadu ka tane liman deit.

“Ita hela iha Díli ne’e, ita maka matenek hodi buka moris rasik. Ita presiza halo negósiu ruma, tanba ita-niaalin sira mai hela ho ita hodi eskola ne’e inan-aman mós hatene ita maka responsabilidade ho ida-ne’emaka ita tenki fila liman ba mai atu hatan ba preokupasaun sira ne’e,” nia dehan.