Foinsa’e Tenke Prezerva No Valoriza Istória Luta nian 

7
79
Foinsa’e Carlos Caero husi Suco Comoro dehan joven sira tenke eskola hodi dezenvolve kapasidade iha área hotu, no kria paz atu ema hotu moris ho hakmatek.

Foinsa’e sira mak tenke autór hodi prezerva no valoriza istória funu nian no respeita liuhusi kria paz no estabilidade iha Timor-Leste.

Foinsa’e Carlos Caero husi Suco Comoro, Postu-Administrativu Dom Aleixo, Munisípiu Díli hatete, veteranu no veterana sira sai ona eroi ba funu durante luta ba ukun rasik an no ohin loron hetan liberdade, tanba ne’e joven tenke sai autór hodi prezerva memoria antigu sira.

“Ita foinsa’e sira tenke sai autór hodi prezerva no respeitia istória antigu sira, liuhusi kria paz no estabilidade no foku ba estuda hodi kontribui ba dezenvolvimentu rai ida-ne’e nian,” salienta.

Nia hatete, uluk ferik katuas sira hahú no hetan ona independénsia, agora foinsa’e tenke kuntinua tanba ne’e joven sira tenke eskola hodi dezenvolve kapasidade iha área hotu, no kria paz atu ema hotu moris ho hakmatek.

“Ita tenke sai foinsa’e ne’ebé maduru no kriativu, matene hodi prezerva istória luta nian, tenke buka hatene fatin istóriku sira. Labele sai joven kriminozu hodi estraga paz no estabilidade ne’ebé durante ne’e veterana no veterana sira kria ona,” Foinsa’e Caero dehan iha Comoro, bainhira partisipa iha komemorasaun Loron Nasionál Vateranus nian.

Iha parte seluk Veteranu Nelio Mau-Kinta “Largatu” husi Munisípiu Liquiçá dehan, uluk nia envolve iha funu ho idade 14 anos signifika ho idade ne’ebé mak ki’ik tebes no sira lahanoin atu mate, maibé hanoin de’it atu ukun an hodi prepara espasu liberdade ba foinsa’e sira.

“Luta ba ukun an ida-ne’e sosa ho ruin no ran. Tanba ne’e ami husu jerasaun foun sira tenke kontribui liuhusi matenek ne’ebé imi iha hodi dezenvolve rai doben ida-ne’e,” nia salienta.

Nia hatete, joven labele sai inimigu ba malu maibe tenke kaer principiu ida katak joven tenke kaer malu metin, estuda no tenke prezerva istória ba luta nasional ida ne’e tanba dezenvolvimentu nasaun nian iha imi joven sira nia responsabilidade.

Iha fatin hanesan, Veterana Ana Flora da Costa husi Munisípiu Manatuto hatete, foinsa’e sira tenke konsidera luta veteranu sira-nian hanesan eransa ida, tanba ne’e tenke prezerva no promove atu nune’e keta lakon.“Luta ne’ebé ami halo sai hanesan responsablidade moral hodi harii nasaun Timor-Leste. Ohin loron foinsa’e sira tenke kontinua luta ba dezenvolvimentu nasional, hodi rekoñese luta husi funu nain sira-nian durante 24 anos iha ai-laran,” nia dehan. 

7 COMMENTS

Comments are closed.