PM Gusmão: Peska Ilegál Sai Ameasa ba Ekonomia Timor-Leste

0
5
Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, konsidera atividade peska ilegál sai ameasa séria ba ekonomia Timor-Leste.

Dadus husi Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peskas no Florestas (MAPPF), hatudu katak husi tinan 2024 to’o 2026, Timor-Leste lakon ona besik millaun 48.5, no ikan tonelada 2.200 resin, kauza husi atividade peska ilegál ne’ebe to ohin loron autoridade sira seidauk konsegue kontrola ne’ebe kontinua sai ameasa séria ba ekonomia Timor-Leste.

Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, konsidera situasaun refere nu’udar dezafiu estratéjiku ne’ebé presiza tahu atensaun urjente husi governu no katak solusaun importante ida mak atu halo delimitasaun fronteira marítima ho Indonézia ho klaru, hodi bele asegura soberania no reforsa kontrolu ba rekursu tasi nian.

“Timor-Leste lakon dolar millaun sanulu resin kada tinan, tanba peska ilegál. Ida-ne’e la bele kontinua. Ita presiza solusaun klaru liuhosi fronteira marítima no kapasidade kontrolu ne’ebé forte,” deklarasaun ne’e fó sai hafoin enkontru ofisiál ho Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, iha Palásiu Prezidensiál, Díli.

Tuir PM Xanana katak, Timor-Leste kontinua sofre perdas ka lakon ekonomia boot, tanba prezensa ró peska estranjeiru ne’ebé tama ilegálmente iha bee territorial no esplora rekursu tasi nian laiha autorizasaun no situasaun ne’e la’ós de’it problema seguransa, maibé mos problema ekonomia no sustentabilidade rekursu naturál sira.

PM Xanana mos subliña katak limitasaun iha kapasidade nasaun nian, liuliu iha área patrullamentu marítimu no monitorizasaun, sai hanesan fator boot ne’ebé halo atividade ilegál sira fasil atu kontinua.

PM haktuir katak governu liuhusi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), liuhosi Unidade Polísia Marítima, simu ona instrusaun atu reforça operasaun iha tasi, inklui investimentu iha formasaun ba pilotu no ekipamentu atu opera ró patrulla boot sira.

Sekretáriu ba Sekretariadu Estadu Peskas, Domingos da Conceição dos Santos, mos konfirma katak ausensia delimitasaun fronteira marítima ne’ebé klaru halo fiskalizasaun ih atasi laran sai difísil.  

“Problema boot ida mak laiha fronteira marítima ne’ebé defini ho klaru. Ida-ne’e halo difísil atu determina se atividade ida ilegál ka lae,” hatete Domingos dos Santos.

Nia afirma, iha semana sira ikus, autoridade sira konsegue prende ró peska ida ho bandeira Indonézia ne’ebé deteta halo operasaun ilegál iha bee nasionál Timor-Leste no kazu refere hatudu katak atividade peskas ilegál seidauk bele kontrola ho di’ak, maski esforsu governu kontinua.Nia akresenta tan katak, se atividade ilegál ne’e la hetan resposta firme, laos deit sai prejuízu ekonomia, maibé mos bele ameasa sustentabilidade rekursu tasi nian ba futuru, inklui redusaun iha stok ikan ne’ebe sei bele afeta diretamente komunidade peskadór sira ne’ebé depende ba tasi atu moris.