Ministru Obras Públika, Samuel Marçal rekoñese servisu engenheira sira nian hare no monitoriza projeitu fisiku sira ne’ebé lao iha treinu no kontinua hatudu sira nia vontade atu promove sira nia aan iha públiku katak feto bele halo servisu ne’ebé mane sira halo.

Nia dehan selebrasaun loron mundial feto ne’ebé monu iha dia 8 fulan-marsu kada tinan ne’e, atu komemora feto nia susesu sira no afirma komprimisiu luta kombate forma diskriminasaun no dizigualidade sira hasoru feto tanba iha tinan 100 liu ba feto nunka hetan oportunidade sai lideransa, liu-liu nudar ministra, presidente, membru parlamentu, pilotu no profisaun tekniku seluk. Maibe ohin loron feto barak lidera institusaun oioin no sai militar, polisia, pilotu inklui engenheira.
“Agradese tanba agora iha engenheira barak mak iha treinu hare estrada, bee, ponte sira. Ita bele dehan servisu fisiku sira ne’ebé kasar mos feto sira nai partisipasaun barak, ne’e ita kongratula tebes ba feto sira nia vontade atu promove sira nia aan rasik,” nia hateten bainhira partisipa iha selebrasaun loron mundial feto ho tema investe iha feto aselera progressu, ne’ebé organiza husi MOP iha salaun Suai Timor Plaza, Dili.
Nia hateten iha Ministeriu Obras Públika, feto ne’ebé kaer kargu hanesan diresaun xefia purvolta 30% resin no enkoraja feto sira atu kontinua aproveita oportunidade sira hakbi’it aan no promove aan rasik atu hetan oportunidade diak liu hodi lidera nasaun ida ne’e.
Tuir dadus Rekursu Humanu, Ministeriu Obras Públika katak feto ne’ebé asume presidente iha institusaun públika nain ida (1), diretór jeral feto nain ida (1), diretóra nasionál nain lima (5), xefe departamentu iha nain 30 resin no xefe seksaun iha nain 20 resin tanba ne’e feto kaer kardu diresaun xefia iha MOP atinji ona 50%.
Iha parte seluk, Diretóra Nasionál Relasaun Públika no Media, iha Sekretaria Estadu Igualidade (SEI), Maria Filomena Babo hateten kada tinan mundu selebra loron mundial feto hansan meus ida atu hatudu no haklaken ba mundu katak ezistensia feto nian ho kapasidade no energia atu suporta malu hodi atinji igualidade jéneru iha nasaun ida tanba sei iha forma diskriminasaun oioin ne’ebé hasoru feto sira no iha dizigualidade entre feto no mane.
Nia dehan Timor-Leste atinji progressu barak ona iha igualidade jeneru tanba faktu hatudu feto barak mak kaer kargu importante iha nasaun ida ne’e no feto barak halao servisu profesional hanesan militar, polisia, pilotu, mediku. Maibe seidauk maximu.
“Saida mak sei sai dezafiu mak ita presiza muda ema nia mentalidade ne’ebé patriakal atu atinji igualidade no ita tenke hare relasaun poder no kontrolu entre feto no mane tenke hanesan hahu husi familia, sosiedade, komunidade to’o nasaun. Ho ida ne’e mak ita laiha dizigualidade mak sei laiha tan diskriminasaun no violénsia ne’ebé sei eziste,” nia hateten.
Nia hateten iha MOP inklui ajénsia autonom sira, feto barak mak asume kargu lideransa no feto sira halo servisu hanesan konstrusaun, ne’e buat ki’ik ne’ebé tenke hare hanesan rezultadu, maske seidauk sai sasukat diak atu atinji igualidade iha rai laran.