Presiza Konsiensializa Mane Kona-ba Kazu Violasaun Hasoru Feto 

0
19
Sekretáriu ba Sekretariadu Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII) Elvina de Sousa Carvalho dehan SEII nafatin halao kampaña no sosializasaun ba komunidade mane sira hodi projete feto sira iha situasaun saida de’it.

Liga ba kazu violasaun husi laen ba feen ne’ebé dadaun ne’e kontinua akontese, Rede feto Timor-Leste (RFTL) preokupa katak presiza konsiensializa mane sira kona-ba kazu violasaun hasoru feto hodi halakon feto nia vida.

Prezidente RFTL Zelia Fernandes dehan, kazu violénsia husi laen hasoru feen ne’e, tanba mane sira la partisipa iha sensibilizaun sira ne’ebé durante ne’e organizasaun feto sira halo husi nível nasionál to’o baze.

“Atu halo prevensaun ba kazu violasaun hasoru feto ne’e presiza konsiensializa mane sira,” nia salienta.

Nia dehan, Janeiru to’o fulan Marsu 2026 iha kazu laen oho feen rua ona, ida akontese iha área Pantai Kelapa Díli no ida akontese tan iha Aldeia Lilitei suku Fadabloko Postu-Administrativu Remexio Munisípiu Aileu, situasaun ida-ne’e triste tebes.

“Situasaun ida-ne’e akontese, tanba falta formasaun ba komunidade liu-liu mane sira. Ba oin ami sei muda fali estratéjia ba programa konsiensializasaun sira ba partisipasaun tenke envolve maioria mane maluk sira, oinsá bele hatene no hadook an husi hahalok violasaun hasoru feto,” Prezidente Rede Feto Timor-Leste Fernandes informa.

Nia dehan, haree husi kazu sira ne’ebé iha tenke halo fali reflesaun no define estratéjia sira hodi implementa programa sira ne’ebé iha hodi proteje feto maluk sira.

Enkuantu nia dehan, movimentu feto Timor-Leste sei la servisu mesak ba prevensaun, maibé sei servisu hamutuk ho governu, polísia no parseiru internasionál sira.

Entretantu Sekretáriu ba Sekretariadu Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII) Elvina de Sousa Carvalho dehan, aktu husi laen oho feen, ida-ne’e realidade moruk ba feto sira ohin loron.

“SEII nafatin esforsu hodi prevene liuhusi kampaña no sosializasaun ba komunidade mane sira hodi projete feto sira iha situasaun saida de’it no la’os sai inimigu ba feto,” nia informa.

Nia dehan, SEII nafatin hasae konsiénsia mane sira atu hadook an husi kualker violénsia hasoru feto no labarik feto sira.Nia hatete kona-ba autór sira ne’ebé mak durante ne’e komete kazu omesidu hasoru feen ne’e kumpri ona iha prizaun.