
Akademista iha Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL) konsidera kazu laen oho feen sai ona problema nasionál, tanba maioria kontribui husi fatór ekonomia uma-laran nian, no governu tenke tau atensaun.
Dosente husi Faculdade de Ciências Sociais e Políticas iha UNTL Flavia Maria Agusta Martins dehan, kazu laen oho feen ne’e akontese dala barak komete husi joven ho idade produtivu sira ne’ebé foin forma família, tanba sira iha problema finanseiru no tanba fatór sira seluk.
“Ita konsidera kazu laen oho feen ne’e sai ona problema nasionál, tanba kontribui husi fatór ekonomia, no governu tenke tau atensaun nune’e bele rezolve,” Akademista Flavia Martins hatete.
Nia dehan, presiza tebes governante sira halo estudu hodi halo reduz kazu laen oho feen.
“Governu presiza kria kampu servisu ruma ba sira, atu nune’e sira bele iha rendimentu hodi moris hamutuk,” nia salienta.
Nia hatete, ida ne’e responsabilidade pesoal nune’e mós governu ni’an, tanba fatór ne’ebé kontribui mak finanseiru, liga ona ba finanseiru, ida-ne’e problema nasionál.
Nia dehan, sosializasaun de’it sei la rezolve problema laen oho feen, maibé kria mós kondisaun.
Entretantu, Sekretária ba Sekretariadu Igualdade no Inkluzaun (SEII) Elvida de Sousa Carvalho dehan, loos duni katak fatór primeiru ne’ebé kontribui ba kazu laen oho feen ne’e mak ekonomia, ida-ne’e rekoñese duni katak problema nasionál.
“Kona-ba ba kampu traballu dadaun ne’e governu esforsu nafatin hodi kria kampu traballu iha rai laran nune’e mós fasilita ba servisu iha rai seluk hodi bele sustenta família uma laran nune’e bele livre husi aktu violénsia ne’e,” nia hatete.Nia dehan, esforsu seluk ne’ebé governu halo mak sosializasaun ba sosiadade kona-ba violénsia fizika kasoru feto no labarik feto sira iha família nune’e sosiedade bele hadook an husi aktu ne’e.








