
Eskola Sekundáriu Tékniku Vokasionál (E-ESTV) Indústria Becora presiza halo reabilitasaun, tanba kondisaun edifísiu ladi’ak ona no risku tebes ba estudante no profesor sira.
Diretór E-ESTV Indústria Becora, Pedro da Silva Ximenes hatete durante ne’e prosesu aprendizajen prejudika, tanba liga ba infraeastrutura ne’ebé risku tebes tanba ema tama no estraga fasilidade eskola nian.
“Dadaun ne’e estudante hamutuk atus-haat-lima-nulu-resin-neen (456) nafatin hala’o prosesu aprendizajen maske edifísiu ho kondisaun ladi’ak,” nia informa.
Diretór ne’e salienta katak orgullu tanba governu konsidera eskola refere hodi tau prioridade ba iha reabilitasaun tanba kompañia abandona tinan barak ona.
“Antes ne’e kompaña halo ona realitasaun iha tinan 2017 maibé obra refere seidauk finaliza no komapañia abandona tiha no ohin governu halo fila fali reabilitasaun,” nia dehan.
Enkuantu totál orsamentu ba reabilitasaun ne’e hamutuk 8 millaun dolares amerika husi Governo Korea nian ba Timor-Leste liuhusi Ajénsia Kooperasaun Internasionál Korea (KOICA).
Ministra ba Ministériu Edukasaun, Dulce de Jesus Soares hateten E-ESTV Indústria antes ne’e Eskola Ensinu Sekundáriu Jerál 28 novembru, maibé iha tinan 2017 maka transforma tiha ba E-ESTV Industria Becora.
“Presiza halo reabilitasaun ba E-ESTV Indústria ne’e tanba dadaun ne’e kondisaun grave tebes no fó risku ba estudante no profesór sira.
Reabilitasaun edifísiu eskolár ne’e importante tebes hodi hametin kapasidade institusionál no investe iha futuru juventude Timor-Leste nian,” nia hatete.
Nia hatete, E-ESTV ne’e kontribui hasa’e kualidade edukasaun no formasaun ba estudante sira. Liuhusi reforsu sustentabilidade no jestaun institusionál, sei asegura viabilidade eskola nian ba tempu naruk nu’udar sentru exelénsia iha komunidade.
“Ami promete ita-nia apoiu tomak atu asegura projetu ne’e nia susesu no sustentabilidade. Ami sei servisu hamutuk ho KOICA, Ministériu Edukasaun, no parte interesada lokál sira hodi alkansa ami-nia objetivu sira ne’ebé fahe ona,” Ministra ME Soares informa.Nia agradese tebes ba KOICA, ba parseria ne’ebé kontinua no laran luak iha dezenvolvimentu nasaun, liuliu iha setór edukasaun ne’ebe importante ba timoroan sira.





