DIKN Rejistu Timoroan 68 Mak Vítima Tráfiku Umanu

0
88
Diretór DIKN, Superintendente João Belo dos Reis dehan, vítima tráfiku Umanu barak liu, ba servisu iha Malazia, Kambodia, China nomós Arábia Saudita.

Diresaun Investigasaun Kriminál Nasionál (DIKN) iha Polísia Nacional Timor-Leste (PNTL) durante tinan 2024 ne’e rejistu timoroan hamutuk na’in 68 mak sai ona vítima ba kazu tráfiku umanu.

Diretór DIKN, Superintendente João Belo dos Reis dehan, vítima sira-ne’e barak liu, ba servisu primeiru iha Malazia, Kambodia, China nomós Arábia Saudita.

Nia hatete, timoroan hirak ne’e mak sai vítima ne’e, tanba monu ba avizu rekutamentu ilegál sira liuhusi média sosial kona-ba servisu iha nasaun ne’ebé mensiona.

“Iha tinan 2024 ne’e ita rejistu timoroan ne’ebé sai vítima ba kazu tráfiku umanu hamutuk 68,” nia hatete.

Nia hatete, vítima hirak ne’e dadaun balun fila ona mai no balun sei iha prosesu migrasaun nia laran hodi bele transporta mai Timor-Leste.

“Kona-ba autór ba kazu tráfiku umanu ne’e rasik balun ita halo ona prosesu ba Ministériu Públiku no ita kontinua buka tuir tan autor prinsipál sira,” Diretór DIKN Superintendente Reis hatete iha Komandu Jerál PNTL, Díli.

Nia husu dehan, ba timoroan hotu bainhira atu aplika ba rekrutamentu sira iha média sosial tenke konfirma uluk ho autoridade lokal, família no autoridade seguransa nune’e mós governu, hodi nune’e labele sai tan vítima ba tráfiku umanu.

Entretantu, Deputadu Parlamentu Nasional Armando do Santos dehan, situasaun hirak ne’e akontese, tanba liga ba kampu servisu iha Timor-Leste laiha no joven sira hakarak hadia sira-nia moris to’o lahanoin kona risku ba sira.

“Bainhira ita iha kampu servisu ne’ebé natoon ba ita-nia joven sira no saláriu ne’ebé di’ak ita fiar katak situasaun sira-ne’e sei lakontese,” nia hatete.

Nia hatete, timoroan sira ne’ebé aplika ba rekrutamentu online sira-ne’e, tanba situasaun moris obriga, maibé husu mós tenke konfirma didi’ak informasaun sira husi autoridade atu nune’e labele monu ba tráfiku umanu.

“Atu solusiona situasaun hirak ne’e governu tenke kria kampu servisu ba joven sira, halo kooperasaun no nasaun sira hanesan Austrália no Korea ne’e tenke ba mós nasaun sira seluk atu nune’e ita-nia maluk timoroan sira ba servisu ho seguru,” nia informa.Alende ne’e parte polísia mós tenke servisu hamutuk ho INTERPOL (The International Criminal Police Organization) sira hodi halo identifikasaun ba autór kazu tráfiku umanu hodi submete ba prosesu.