
NGO Plan Internasionál promove advokasia sosiál hodi kombate diskriminasaun iha Timor-Leste liuhusi konferénsia internasionál ho tema “Hakotu Bareira no Haforsa Diversidade Timor-Leste”.
Diretora Plan Internasionál iha Timor-Leste, Fatima Estrela Soares dehan, durante ne’e sira observa ema ho kondisaun defisiente nune’e mós Lesbian Gay, Bisesual, Transgender, Queer or Questioning (LGBTQI) sempre hasoru diskriminasaun tantu iha família no sosiedade laran.
Nia dehan, ho situasaun sira-ne’e mak durante ne’e Plan no parseriu sira esforsu makaas hodi kombate diskriminasaun liu-liu ba defisiente no LGBTQI.
“Ita hakarak fó espasu ba importante ba juventude no komunidade sira atu fahe esperiénsia, aumenta koñesimentu hodi buka solusaun koletiva ba kombate diskriminasaun,” nia dehan liuhusi entrevista hafoin konferénsia internasionál ho tema “hakotu bareira no haforsa diversidade TL ne’ebé hala’o iha Salaun Delta Nova, Díli.
Nia dehan, presiza haree ba oin saida mak presiza implementa hodi fó hanoin ema hotu hodi respeita ema hotu nia dignidade iha nasaun rasik.
“Ita sei halo polítika ida ne’ebé fó espasu ba sira no mós dezenvolvimentu inkluzivu ba futuru,” Diretora Plan Internasionál iha TL Estrela dehan.
Alende ne’e nia dehan, antes ne’e Plan implementa ona projetu ida hodi impodera família ema ho diversidade nian atu hatene klean kona-ba sira-nia diréitu, projetu ne’e implementa ona iha Município tolu hanesan Ainaru, Aileu no Dili.
Entretantu, Embaixadór Uniaun Europeia Lotam Lerer dehan, apoiu polítika hodi promove diversidade no hakuak inkluzaun sosiál.
“Ema ho diversidade sira iha mós lei fó protesaun ba, tanba ne’e ema hotu tenke respeita dignidade umana labele hamosu diskriminasaun,” nia hatete.
Iha parte seluk Provedor, Provedoria Diréitu Umanu no Justisa (PDHJ) Virgílio Guterres dehan, papel PDHJ ba asuntu direitu umanu mak bainhira mosu diskriminasaun ne’e krime, tanba viola ema-nia direitu.
“Violasaun ba ema-nia direitu ne’e ita konsiderasaun krime tanba ita tenke halo prosesu tuir lei,” nia hatete.Nia dehan, durante nia mandatu sei halo advokasia liu tan ba direitu umanu, igualidade jéneru no intervensaun polítika públiku ba boa-governasaun hodi kombate diskriminasaun.






