HIV Kontinua Sa’e Tanba Públiku La Hatene Oinsá Atu Prevene

0
92
Prezidente Instituto Nacional Combate HIV-SIDA (INSCIDA) Daniel Marçal hateten públiku la hatene oinsá atu prevene HIV.

Prezidente Instituto Nacional Combate HIV-SIDA (INSCIDA) Daniel Marçal hateten, HIV (Vírus Imunodefisiénsia Umanu) iha Timor-Leste (TL) hatudu tendénsia sa’e ne’ebé alarmante iha tinan hirak ikus ne’e, tanba públiku la hatene oinsá atu prevene.

Nia haktuir, dadus ikus husi Ministériu Saúde (MS) nian revela katak aumentu ida-ne’e, tanba falta informasaun no komprensaun públiku nian kona-ba dalan sira hodi prevene transmisaun husi vírus, iha tinan kotuk MS rezistu moras HIV hamutuk 2256 enkuantu iha tinan 2025 fulan hira ne’e sae ba 2300.

“Ema barak seidauk komprende didi’ak kona-ba oinsá HIV da’et, HIV transmite liuhusi relasaun seksuál ne’ebé la proteje, uza daun ne’ebé la estéril, no husi inan ba oan durante isin-rua, partu, ka fó-susu, maibé, koñesimentu báziku ida-ne’e komunidade barak seidauk hatene,” dehan Prezidente INSCIDA hafoin halo sensiblizasaun ba komunidade sira iha Postu-Administravu Maubesi, Munisipíu Ainaro.

Nia hatutan, HIV labele da’et liuhusi kaer liman ka fahe hahán, no moras ne’e la’ós afeta de’it grupu balun, maski nune’e, ema hotu bele hetan infesaun bainhira la hatene halo prevensaun iha relasaun seksual.

“Kazu HIV kontinua amenta ba bebeik, barak mk ita-nia joven sira tanba sira ransu livre, halo tuir sira nia hakarak deit, moras lakoi ba halo tratamentu tanba moe no ida ne’e mak problema ba ita atu rejolve moras ne’e, maibé ita nafatin esforsu hodi fahe informasaun ba ita nia komunidade sira, oinsa bele prevene an husi mora ne’e,” nia esplika.

Nune’e mos akademista Julio Ornai hosi UNPAZ hateten, nivel edukasaun seksuál ne’ebé ki’ik no asesu ba servisu saúde ne’ebé limitadu kontribui makaas ba propagasaun HIV, no programa edukasaun ne’ebé hala’o husi governu no organizasaun parseiru sira seidauk to’o ba komunidade hotu-hotu, liu-liu iha área remota.

“Ita presiza aprosimasaun foun ida, ne’ebé inkluzivu liu. Kampaña sira prevensaun nian tenke envolve eskola sira, igreja sira, foin-sa’e sira, nomós líder komunitáriu sira atu nune’e mensajen bele hetan aseitasaun luan liután”, nia hatutan.

Nia dehan, dezafiu boot seluk mak estigma hasoru ema moris ho HIV, ema barak ne’ebé sofre maka laran-rua atu halo teste ka buka tratamentu, tanba tauk atu sira-nia komunidade sei hadook ka moe, ida-ne’e lori ba kazu foun barak ne’ebé la hetan detensaun sedu, hodi permite virus ne’e atu kontinua hada’et.

“Ita presiza fó edukasaun seksuál komprensivu ba adolexente no joven sira, hasa’e distribuisaun no asesu ba kondom sira no servisu sira akonsellamentu no teste HIV nian ne’ebé gratuitu no konfidensiál, hametin parseria ho organizasaun sosiedade sivíl no igreja sira, hakbiit komunidade sira hosi ema sira ne’ebé moris ho HIV atu mai no fahe sira nia esperiénsia sira hodi hakotu stigma, ONG sira ne’ebé ativu iha asuntu HIV/SIDA, hanesan Rede Feto no Estrela+, fó apoiu tomak ba esforsu sira governu nian.“Se ita la atua agora, situasaun ne’e bele sai krize nasionál iha tinan balun tuir mai, tanba ne’e husu ba nivel hotu-hotu sosiedade nian atu partisipa iha prevensaun HIV liuhosi loke espasu sira ba diálogu onestu, halakon estigma, no apoia sira ne’ebé afetadu atu mantein moris saudável no produtivu,” nia esplika.