Fulan Ne’en Fokupers Halo Atendimentu Ba Kazu 126

0
54
Fulan ne'en FOKUPERS konsegue halo atendimentu ba kazu 126.

Hahú husi fulan Janeiru to’o Juñu 2025, FOKUPERS (Forum Komunikasaun Feto Timor-Leste) halo atendimentu ba kazu violénsia hasoru feto no labarik-feto hamutuk atus-ida-rua-nolu-resin-neen (126) ne’ebé akontese iha territóriu laran.

Portavóz Fokupers Rio Araújo dehan, kazu violénsia kontra feto no labarik-feto ne’e mak iha kompostu husi tipu kazu violénsia fizika (VF), violénsia seksual (VS), abuzu seksuál (AS), asediu seksuál (AS), insestu no kazu sira seluk, violénsia bazeia jéneru (VBJ) akontese iha relasaun família no iha públiku.

“Autór ba kazu hirak ne’e prosesu ona ba tribunál no iha autór nain-7 mak tama ona prizaun, seluk sei iha prosesu nia laran.

Nia salienta katak vitíma sira kuaze tolu-nolu-resin-lima (35) mak sei kontinua hela iha uma-mahon hodi halo tratamentu ba sira-nia metal, tanba trauma atu fila fali ba uma, maske vitíma balun deside fila fali ba hela fatin no balun fila ba hela ho família depois kada fulan FOKUPERS ba kontrola sira-nia situasaun moris.

“Violénsia hasoru feto no labarik feto sei kontinua buras bainhira estadu la garante ho di’ak implementasaun lei hodi proteje feto no labarik-feto sira,” nia informa.

Alende ne’e nia dehan, kazu asediu seksuál iha instituisaun governo, fatin públiku, eskola no universidade sira, kontinua sai polemika ba feto sira atu moris livre, tanba ema uza nafatin poder hodi espresa no hanehan feto sira.

Nia dehan, husu ba Sekretária ba Sekretariadu Estadu Igualdade (SEI), atu haluan no haforsa liután sosializasaun ba Lei sira ne’ebé liga ho violénsia hasoru feto no labarik-feto, hodi hasa’e komunidade nia konsiensia kona-ba importansia respeitu no lahalo diskrimisaun ba feto ne’ebé abranje ba komunidade iha territóriu tomak.

Entretantu, Sekretária SEI, Elvina Sousa de Carvalho husu ba ema hotu atu hapara violénsia hasoru feto no labarik-feto iha Timor-Leste tantu iha espasu públiku nune’e mós iha uma laran.

“Asaun hirak ne’e fó impaktu ba vitíma nia mental, tanba bele hela depresaun iha tinan naruk no susar atu kura,” nia informa.

Nia hatete, SEI servisu hamutuk UN Women hodi halo ona lansamentu ba akordu ida ba universidade sira atu livre husi violénsia kontra feto no labarik-feto liu-liu asediu seksuál iha eskola.

“Parte seluk mak ita halo sosializasaun ba lei sira hodi eduka komunidade hodi hado’ok an husi hahalok violénsia hasoru feto no labarik-feto iha Timor-Leste,” SEI Carvalho dehan.Enkuantu nia dehan, durante ne’e autór sira ne’ebé mak komete aktu violénsia sira ne’ebé sempre prosesu ba tribunál no ba vitíma governu servsiu hamutuk ho uma-mahon sira nune’e asegura no konsola sira nune’e mós formasaun ba sira.