
Porta-voz FOKUPERS (Forum Komunikasaun Feto Timor-Leste) Rio Araújo husu Governu tenke haree injustisa no lia loos ne’ebé sei konsidera hanesan dezafiu iha implementasaun ba lei sira ne’ebé asegura sidadaun hotu, liuliu feto sira hodi moris livre no independente.
“Ita husu mós tenke halo prosesu mós ba ema ka grupu sira ne’ebé mak halo rekrutamentu ba labarik feto minoridade sira hodi halao pratika prostituisaun infantíl iha otel,” salienta Porta-vóz FOKUPERS Rio.
Alende ne’e nia dehan, governu tenke garante implementasaun lei ho di’ak, tenke halo monitorizasaun ka fiskalizasaun ho másimu, tau atensaun ba pesoál ka grupu sira ne’ebé buka lukru iha TL.
Nia rekorda, bazeia akontesimentu ne’ebé akontese ba labarik feto na’in-neen (6) foin lalais ne’e, husu governu tenki garante ho di’ak iha implementasaun lei sira ba kazu prostituisaun infantíl hodi la bele kontinua buras.
“Triste tebes haree atividade prostituisaun infantíl. Sira halo rekrutamentu ba labarik feto minoridade,” nia informa.
Entretantu, Sekretária ba Sekretariadu Estadu Igualdade Elvina Sousa de Carvalho dehan, atu halo prosesu ba kazu prostituisaun infantíl ne’e entrega ba parte polísia mak tenke halo investigasaun klean hodi submete autór sira ba tribunál.
“Husi ita-nia parte ita nafatin halo prevensaun liuhusi halo sosializasaun ba inan-aman hodi kontrola oan sira nune’e labele monu ba aktu prostituisaun infantíl ne’e,” nia hatete.
Alende ne’e husu ba inan-aman sira labele abandona oan sira.
“Atu hapara aktu hirak ne’e presiza ita hotu servisu hamutuk tantu inan-aman, governu no parte seguransa, ita halo servisu apoiu malu hodi kontra prostituisaun infantíl iha Timor-Leste,” SEI Sousa dehan.
Iha parte seluk Deputada Helena Martins dehan, prostituisaun infantíl hahalok ne’e krime, maibé implementasaun ba aktu krime ne’e mak sei fraku, hodi halo prosesu ba autór sira.
“Ita iha lei númeru 6/2023 hodi fó protesaun ba joven no labarik iha terenu, maibé lei ne’e nia implementasaun ignora tiha,” Deputada Martins hatete.Nia dehan, atu halo prevensaun presiza implementasaun lei ne’ebe iha ho di’ak nune’e mós halo deseminasaun informasaun sobre lei sira nune’e ema hotu bele hatene kona-ba hahalok esplorasaun sira-ne’e no konsekuénsia bainhira kontra.








