
Servisu Saúde Munisípiu Díli (SSMD) rejista kazu moras dengue hamutuk 2.000 durante períodu fulan Janeiru to’o Fevereiru 2026, husi númeru ne’e, ema nain rua mak lakon vida.
Diretór SSMD, Mateus Pinto hateten kazu dengue aumenta iha kapitál presiza atensaun sériu husi komunidade no parte relevante sira, tanba moras ne’e bele ameasa saúde públiku bainhira la prevene ho di’ak.
“Durante fulan Janeiru to’o Fevereiru ami rejista kazu dengue hamutuk rihun rua (2.000) no ema na’in-rua (2) lakon vida. Situasaun ida-ne’e hatudu katak prevensaun presiza envolve parte hotu-hotu, liuliu komunidade. Kazu barak mosu tanba ambiente la moos no iha fatin barak nakonu ho bee, ne’ebé sai fatin moris ba susuk dengue,” dehan Mateus Pinto iha servisu fatin Formoza, Dili.
Nia esplika katak kazu dengue barak mosu, tanba ambiente la moos no iha fatin barak ne’ebé bele nakonu ho bee ne’ebé sai fatin moris ba susuk dengue.
Nia akresenta katak pesoál saúde kontinua halo esforsu oioin atu kontrola moras dengue, inklui fumigasaun iha área sira ne’ebé konsidera iha risku aas no sensibilizasaun ba komunidade atu hadia limpeza ambientál.
“Husu ba komunidade atu koopera ho pesoál saúde sira hodi prevene moras dengue, liuliu ho halakon fatin sira ne’ebé bele sai habitat ba susuk,” dehan nia.
Iha parte seluk, Xefe Suku Comoro, Elígio Jose Marçal, dehan komunidade balun kontinua soe arbiru lixu iha fatin públiku no bee dalan sira ne’ebé bele hamosu susuk barak, situasaun ida-ne’e bele aumenta risku transmisaun moras dengue iha komunidade.
“Komunidade presiza tau matan liu tan ba limpeza ambientál, bainhira arbiru no lixu soe iha fatin la loos, bee bele taka iha ne’ebá no sai fatin moris ba susuk dengue,” nia hateten.
Nia husu ba komunidade iha Suku Comoro no área sira seluk iha Munisípiu Díli atu hamutuk ho pesoál saúde sira hodi hametin prevensaun, liuliu ho halo limpeza iha uma laran no li’ur atu halakon fatin moris ba susuk.
Nia mós husu governu atu halo fumigasaun iha uma sira, tanba fumigasaun bele hamate susuk sira ne’ebé hela ona iha uma no ambiente.
“Ita aseita ona prevensaun rasik, maibé fumigasaun mós importante, liuliu iha área sira ne’ebé kazu dengue barak,” hatete Elígio.
Nia subliña katak prevensaun dengue presiza abordajen integradu, liuhusi kombinasaun hamoos hela fatin, fumigasaun, no edukasaun kontínua ba komunidade.Nia aviza katak se governu no komunidade la servisu hamutuk, esforsu atu kontrola dengue sei la di’ak no kazu bele kontinua aumenta.






