
Governu liuhusi Sekretária ba Sekretáriadu Estadu Igualdade (SEI) halo sosializasaun ba komunidade sira iha rai laran kona-ba prevensaun ba kazu soe bebé.
SEI Elvina Sousa Carvalho hatete, kazu soe bebé ne’ebé durante ne’e akontese, tanba komete husi inan-aman iresponsabilidade no kazu sira-ne’e akontese hanesan dezafiu ida ba SEI hodi kontinua esforsu hodi bele halakon kazu soe bebé.
“Esforsu primeiru ne’ebé ita halo mak sosializasaun ba komunidade sira hahú husi nasionál to’o área remota sira,” nia hatete.
Nia hatete, governu sei la servisu mesak, maibé hamutuk ho parte igreja, autoridade lokal no sosiedade sivíl sira halo sosializasaun hodi hasa’e koñesimentu, konsiénsia komunidade nian kona-ba risku soe bebé.
“Ita haree dalan barak kazu ne’e akontese ema sempre fó sala feto. Ha’u hanoin labele fó sala ba feto de’it, tanba iha mós mane iresponsabilidade mak aktu sira-ne’e akontese,” SEI Carvalho salienta.
Nia informa, dadaun ne’e SEI ho parseiru sira identifika servisu ba sosializasaun nian liu-liu kona-ba saúde reprodutiva, tanba ema ne’ebé mak adultu presiza hatene kona-ba asuntu ne’e.
Entretantu, Deputada Maria Angelina Sarmento dehan, presiza haree husi kauza saida mak kazu soe bebé ne’e akontese, tenke buka hatene husi ema na’in-rua, mane no feto, la’os feto de’it.
Nia hatete, kazu soe bebé ne’e bele mai mós husi kazu insestu no violénsia seksuál no bebé ne’ebé nia hetan la’os husi nia hakarak.
“Ita presiza kuda edukasaun liuhusi sosializasaun ba idade joven sira liu-liu ba sira-ne’e akontese ona mudansa ba sira nia fizika,” nia hatete.
Nia hatete, hanesan ba feto iha mudansa fízika bainhira tama ona produtivu fertilidade iha ona menstruasaun, inan-aman tenke eduka no fó hanoin ba oan sira labele abandona oan sira, inan-aman tenke nakloke ba oan sira nune’e mós iha eskola.Enkuantu tuir tuir Kódigu Pénal 142 define ona katak omesidu “infantesidu” katak bainhira inan ida oho nia oan durante kous ka hafoin partus hetan pena prizaun husi tinan tolu to’o sanulu.






