Komunidade iha Aldeia Tolu Suku Comoro Sei Dependente ba Rai-Henek 

0
10
Komunidade sira ne’ebé suru rai-henek iha mota Comoro uza rendimentu husi rai-henek atu sustenta moris loron-loron nian, selu eskola oan sira nian no balun konsegue halo uma.

Komunidade balun iha Suku Comoro, Postu Administrativu Dom Aleixo, Munisípiu Díli, husi aldeia Aldeia Fomentu I, Fomentu II no Moris Foun, sei depende ba atividade piñera rai-henek iha mota Comoro laran hodi sustenta nesesidade família no selu oan sira-nia eskola.

Xefe Suku Comoro, Elígio Marçal, hateten katak komunidade sira ne’ebé hala’o atividade iha mota Comoro uza rendimentu husi rai-henek atu sustenta moris loron-loron nian, selu eskola oan sira nian no balun konsege halo uma.=

“Ema sira ne’ebé hala’o atividade iha mota Comoro ne’e barak. Husi rai-henek ne’e mak sira uza hodi sustenta família, selu oan sira-nia eskola no atende nesesidade loron-loron nian. Balun mós konsegue halo sira-nia uma rasik,” dehan Xefe Suku iha nia knaar fatin iha Comoro, Díli.

Nia hatutan katak ema sira ne’ebé hala’o atividade ida-ne’e hamutuk ema nain 30 resin, inklui mane no feto, no sira hala’o servisu ne’e loron-loron.

“Maioria ema sira ne’ebé hala’o atividade ida-ne’e mai husi Suku Comoro rasik. La’ós mane de’it mak piñera rai-henek, maibé feto sira mós partisipa tanba nesesidade moris,” nia dehan.

Iha parte seluk, komunidade Aldeia Fomentu I, Armando Sila, ne’ebé durante ne’e hala’o atividade piñera rai-henek, hateten katak maske sira servisu maka’as loron-loron, rendimentu ne’ebé hetan depende ba qualidade rai-henek no procura husi kliente sira.

“Ami hela iha Comoro husi tinan 2010 to’o agora. Loron-loron ami hala’o servisu ida-ne’e de’it, mak piñera rai-henek halus no kasar. Rai-henek ne’ebé ami halibur iha mota Comoro dala ruma ema mai tula, dala ruma la tula, tanba depende ba qualidade rai-henek ne’ebé iha,” nia hatete.

Nia akresenta katak rai-henek ida-idak iha presu ne’ebé la hanesan, no osan ne’ebé hetan uza hodi sustenta família no selu oan sira-nia eskola.

“Rai-henek halus nia presu entre USD 20 to’o USD 25, enkuantu rai-henek kasar nia presu entre USD 15 to’o USD 20. Osan ne’e ami uza atu selu oan sira-nia eskola, sosa nesesidade uma-laran no atende gastu loron-loron nian,” dehan Armando.

Iha fatin seluk, komunidade Aldeia Moris Foun, Domingos Soares, hateten katak liuhusi atividade ne’e nia bele halibur rai-henek kamiaun rua iha semana ida, maibé depende ba kareta sira ne’ebé mai tula.

“Agora kompaña sira ne’ebé hala’o projetu menus ona, no maioria kliente mak ema ne’ebé halo uma privadu,” nia dehan iha mota Comoro.

Nia hatutan katak maske tempu udan, sira kontinua hala’o atividade ne’e tanba moris família depende ba rendimentu husi rai-henek.“Tempu udan ami kontinua piñera rai-henek. Bainhira mota tun lori rai-henek, ami tenke pasiénsia de’it tanba ami-nia moris depende loos ba atividade ida-ne’e. Se ami para, ami sei susar atu sustenta família no selu labarik sira-nia eskola,” nia hatete.