Xefi Gabinete hosi Sekretaria Estadu Rekursus Naturais (SERN), Maria Graciete Monis do Rego, hateten katak politika Governu liu liu kona ba rekursu naturais katak Timoroan tenki partisipa makas iha setor mineral iha area hotu hotu no nivel hotu hotu.
“Minarai tenki fo benefisiu makas ba Timoroan, no mos ba rai Timor, tanba minarai sei sai motor aranke ba dezenvolvimentu ekonomia iha Timor-Leste. Tenki investe iha sektor non-mineral no ba mos ba rekursu humanu,” hateten Xefi do Rego, iha Dili, foin lalais (27/10).
Xefi do Rego hatete tan katak SERN trasa ona nia planu estratejiku ne’ebe fahe ba prioridades ne’en.
“Ami tau importansia ba primeiru rekursu humanus. SERN haruka ona nia bolseiru ba eskola iha estranjeiru hanesan Indonesia, Malaysia, Norweguia, Inglaterra, Portugal hamutuk ema nain atus ida walu nulu.”
Nia hatutan katak boslseru sira ne’e balun foti S1 ka lisensiatura no balun foti S2 ka Mestradu no nia hein katak tinan oin Timoroan bele ona mestradu ba Area Mina rai ninian bele to’o nain tolu nulu ona.
“Nia programa sigundu prioridade mak Pipe Line Tas Force, ekipa ida ne’e atu forna hodi bele hare posibilidade kadoras Pipe Line bele dada mai Timor-Leste ka lae,” nia dehan.
Entretantu Alsino Freitas nudar Lokal Kontent Manajer (LKM) iha Autoridade Nasional Petroliu (ANP) hateten katak iha 2010 Timoroan hamutuk ema atus ida tolu nulu resin walu servisu iha Bain Udan.
“Ida ne’e ami klasifika katak Timoroan sira servisu neba iha area oin oin.”
LKM Freitas haktuir katak kontratu nebe iha sira espera katak sira sei aumenta tan numeru ida ne’e.
“Ami nia planu, ami nia indikadores no performa nebe mak ami halo iha 2007, ami espera katak, uluk iha 2002 total Timoroan nebe servisu iha Mina hamutuk ema atus rua lima nulu.”
Nia dehan laos aumenta numeru ne’ebe servisu kik maibe numeru nebe profisional.
“Tanba ne’e mak ami hamutuk ho Fullbright Scholarship nebe hamutuk ho Embaisada Amerika atu loke ba Timor oan sira ba estuda iha Amerika.”
Nia hateten tuir planu katak tinan ida ne’e bele haruka ona nain sanulu ba hasai Mestradu depois tinan oin mai haruka tan ema nain lima.
Alende ne’e Rigoberto Monteiru, nudar Sekretariu Jeral Konfederasaun Sindikatu Timor Leste (KSTL) hateten katak atu loke seminar ida ne’e oinsa bele konvida parseru sira atu diskuti oinsa bele oportunidade ba trabalhador Timoroan sira bele servisu iha Tasi Timor.
“Konvida parseiru sira atu diskuti konaba oportunidade formasaun konaba ita nia trabalhador Timoroan atu bele servisu iha Tasi Timor.”
SJ KSTL Monteiru haktuir katak presiza oinsa Governu servisu hamutuk ho emprezariu sira bele halo planu diak ba trablhador Timoroan sira.







