CCI-TL Preokupa Asaun SEATOU Hasoru Negosiante Kapitál Díli  

0
23
Prezidente CCI-TL, Jorge Manuel de Araújo Serrano, hatete katak, maské governu iha direitu atu organiza no regula utilizasaun espasu públiku, maibé prosesu implementasaun tenke halo ho sensibilidade sosial.

Câmara de Comércio e Indústria de Timor-Leste (CCI-TL) preokupa kona-ba asaun ne’ebé Sekretáriu ba Sekretariadu Estadu Toponomia no Orbanizasaun Urbana (SEATOU) implementa atu hasai negosiante sira husi espasu públiku iha kapitál Díli, tanba ne’e fó impaktu direta ba sira-nia moris no rendimentu hodi sustenta sira-nia família.

Prezidente CCI-TL, Jorge Manuel de Araújo Serrano, hatete katak, maské governu iha direitu atu organiza no regula utilizasaun espasu públiku, maibé prosesu implementasaun tenke halo ho sensibilidade sosial no konsiderasaun profunda ba realidade ekonomia negosiante sira.  

“Negosiante sira la’ós problema, maibé parte husi solusaun ba ekonomia nasionál. Sira kontribui ba movimentu ekonomia loron-loron. Tanba ne’e, governu presiza haree sira ho matan diferente, la’ós de’it hanesan ema ne’ebé okupa espasu públiku ilegalmente,” hatete Jorge Serrano, iha nia servisu fatin Akait, Díli.

Nia esplika katak, negósiu ki’ik iha Timor-Leste okupa papél importante tebes iha kriasaun rendimentu ba populasaun. Tanba ne’e, desizaun atu hasai negosiante sira husi fatin sira ne’ebé durante ne’e sai hanesan fonte moris, labele halo de’it ho medida rigorozu no sein alternativa klaru.

Nia mós subliña katak, antes halo kualker asaun removimentu, importante atu prepara uluk fatin alternativu ne’ebé di’ak, seguru no asessível ba negosiante sira. Segundu fatin ne’e tenke iha infraestrutura bázika hanesan bee, saneamentu no asesu transporte, atu garante negosiante sira bele kontinua halo sira-nia atividade ho dignu. 

Aleinde ne’e, CCI-TL mós rekomenda atu governu liuhusi SEATOU no instituisaun relevante sira halo diálogu abertu ho negosiante sira, inklui sira-nia reprezentante, atu buka solusaun ne’ebé inkluzivu no sustentável, nune’e ajuda diminui tensaun sosiál no evita konflitu entre autoridade no komunidade.

Iha parte seluk, Maria Madalena nu’udar negosiante iha Jardin 5 de Maio Díli, hatete katak atividade negósiu ne’ebé nia halo loron-loron mak únika fonte rendimentu ba nia família.

“Ami la kontra governu nia desizaun atu organiza sidade, maibé ami presiza konsiderasaun. Se de repente ami hasai husi ne’e, ami sei moris oinsa, labarik sira presiza han, presiza eskola. Tanba ne’e, ami husu atu prepara uluk fatin ba ami antes foti medida ruma,” dehan Madalena.

Nia katak, durante ne’e sira prontu atu kolabora ho autoridade, maibé kolaborasaun ne’e presiza bazeia ba respeitu no komunikasaun di’ak entre parte rua. Situasaun ne’e reflete dezafiu boot no presiza balansa entre ordenamentu sidade no protesaun ba sustenta vida komunidade ki’ik sira.Aleinde ne’e nia dehan, to’o agora, seidauk iha informasaun ofisiál detalladu kona-ba planu governu atu realoka negosiante sira ba fatin alternativu. Tanba ne’e hein katak autoridade sira sei lori polítika ne’ebé justu, inkluzivu no konsidera sira-nia kondisaun reál, atu garante katak dezenvolvimentu la husik hela ema ki’ik sira iha kotuk.