
Sekretáriu Estadu Floresta (SEF) kuda ai-parapa hamutuk rihun neen (6.000) iha área Lagoa Tasi-Tolu, iha kaptial Dili, ho objetivu atu proteje tasi-ibun no hadia biodiversidade no reabilita ekosistema iha área refere.
“Haksolok ida boot mak ita bele inisia kuda ai-parapa atu restaura ekosistema ne’e. Ai-parapa importante tebes hodi prevene erozaun tasi-ibun, fó fatin ba ikan, apoia biodiversidade no ajuda mitiga mudansa klimátika. Tanba Tasi-Tolu mak área protejida ho dezignasaun zona úmida nasionál.
Área ne’e nia habitat kompostu husi lagoa masin, rai-tetuk, ai-laran savana no ai-laran maran tropical. Iha ne’ebá mós moris manu-bee migrante no manu nativu barak,” dehan Sekretáriu Estadu SEF Fernandino Vieira da Costa, hafoin remata kuda ai-oan iha Tasi-Tolu, Díli.
SE SEF alerta, Lagoa Tasi-Tolu nafatin enfrenta ameasa maka’as, tanba besik ho kapitál no akontese atividade ilegal sira hanesan tesi ai, estrasaun fatuk, rai-henek, no soe lixu, tanba lagoa Tasi-Tolu la’ós de’it área naturál, maibé mós fatin istóriku no sagradu, ne’ebé Papa João Paulo II iha tinan 1989 no Papa Francisco iha tinan 2024 selebra misa.
“Inisiativa kuda ai-parapa iha Tasi-Tolu hanesan parte husi prioridade IX Governu Konstitusionál atu promove jestaun sustentável ba rekursu naturál. Autoridade lokál, estudante, lideransa igreja no komunidade sira partisipa iha lansamentu serimónia ne’e,” nia esplika.
Nia afirma, atividade kuda ai-parapa sei kontinua iha fase oin-oin atu hadia ekosistema tasi-ibun no fó kontribuisaun ba komunidade, natureza no moris ema hotu.
Aleinde ne’e nia informa, atividade refere realiza ho apoiu husi SK Forest and Asian Forest Cooperation Organization (AFoCO) ho montante USD$9,900, no iha fase inisiál ohin loron kuda hela 550 pés ai-perapa.
Nune’e mós iha fatin hanesan Xefe Suku Comoro Eligio José Marçal hateten, hanesan autoridade lokal agradese tebes ba governu, tanba bele halo atividade kuda ai-oan iha Tasi-Tolu.
“Iha tempu uluk iha lagoa Tasi-Tolu ne’e ketak-ketak tanba nakonu ho ai de’it, maibé ikus mai ema komesa mai hela ona iha ne’e entaun sira tesi hotu tiha ai sira-ne’e ikus mai área Tasi-Tolu ne’e luan tiha hanesan ne’e.
Ita haree husi sorin sai to’o kedas ba sorin, maibé uluk la’e, ita haree ba ai de’it mak nakonu, agora governu hakarak kuda fali ona ai-oan ih ne’e ha’u senti ida ne’e di’ak liu tan,” nia konta.
Nia hatutan, agora dadaun governu mós komesa atu hasai ona komunidade sira ne’ebé hela iha área Tasi-Tolu, tanba ne’e ai-oan sira ne’ebé governu kuda ne’e sei la estraga tan ona.
“Ami sei halo kontrola ba ai-oan ne’ebé mak agora ita kuda ona iha ne’e, atu nune’e animal sira mós labele estraga no ema mós labele estraga, ita komesa avizu ona ba komunidade sira iha ne’e hodi tau matan lisuk ba ai-oan sira ne’e atu nune’e ai-oan sira ne’e bele moris hotu,” nia afirma.Nia akresenta, governu mós halo ona lutu hadulas lagoa atu nune’e bele proteje ai-oan sira ne’e labele hetan estragu, maibé hanesan autoridade lokál kontinua fó hanoin ba komunidade sira atu haree no kuidadu, tanba ai-oan sira ne’e bainhira moris hotu bele fó benefisiu ba ita-nia oan no bei oan sira iha futuru.







