
Diretora Jerál Servisu Migrasaun (SM), Superintendente Asistente Adelaide da Rosa hatete, krime transnasionál dadaun ne’e sai ameasa tebes ba nasaun Timor-Leste atu kontrolu ida-ne’e ho di’ak presiza servisu hamutuk entre nasaun rua-ne’e liu-liu kontrolu iha lina fronteira.
“Atu kontrolu krime transnasionál sira-ne’e ho di’ak SM Timor-Leste servisu hamutuk ho SM Indonézia hodi reforsa servisu kontrolu iha fronteira,” nia hatete.
Nia dehan, krime transnasionál sira ne’ebé sempre akontese iha liña fronteira, krimi sira inklui tráfiku umanu, droga no atividade ilegál sira seluk.
Nia informa, kooperasaun servisu refere liuhusi MoU ne’ebé asina ona husi SM Timor-Leste no SM Indonézia iha Jakarta, Indonesia, foin lalais kona-ba kombate krime transnasionál nune’e mós kona-ba crime sira no capacity building.
Nia hatete, sira mós kria ona esbosu ida nune’e sai hanesan matadalan hodi orienta sira-nia servisu konjunta hodi halo prevensaun ba krime.
Aleinde ne’e SM mós aprezenta dadus kona-ba númeru sidadaun Indonézia ne’ebé tama no sai hosi territóriu nasional Timor-Leste nian, ho tipu de vistu nomós dadus kona-ba infrasaun (kazu violasaun vistu), inklui utilizasaun vistu livre turista nian ba sidadaun Indonezia tuir Dekretu Lei nu 25/2019 nomós emisaun autorizasaun vistu ne’ebé emite husi Adidu Migrasaun sira hanesan garantia vistu ba sidadaun estranjeiru sira antes tama mai Timor-Leste.
Entretantu Deputada Maria Angelina Sarmento dehan, servisu kontrolu fronteira ne’e importante tebes hodi halo intervensaun ba asaun krime sira tuir lei Timor-Leste nian.”Ita apoiu programa kooperasaun ne’ebé governu iha liuhusi SM nia servisu ba prevensaun ba krime organizadu iha Timor-Leste,” nia informa.







