OMS-MS Realiza Formasaun Iha Área Saúde Tropikál Ba Peskizadór 150 

0
31
Reprezentante OMS iha Timor-Leste, Dr Arvind Mathur hateten formasaun refere importante ba peskiza intregadu kona-ba saúde tropikál.

Organizasaun Mundial Saúde (OMS) servisu hamutuk ho Ministériu Saúde (MS) realiza formasaun iha área Saúde Tropikál ba peskizadór hamutuk atus-ida-lima-nulu (150).

Reprezentante OMS iha Timor-Leste, Dr Arvind Mathur hateten formasaun refere importante ba peskiza intregadu kona-ba saúde tropikál.

“Formasaun ba peskiza integradu kona-ba moras tropikal, kona-ba Trachoma, Frambusia no Soil-transmitted Helminthiases iha Timor-Leste. Inisiativa ida-ne’e, lidera husi Ministeriu Saúde (MS) iha kolaborasaun ho OMS. Bele realiza liuhusi apoiu jenerozu husi KOICA no OMS” dehan Dr Mathur iha salaun ETDA, iha Fatuhada, Díli.

Nia hatutan, moras tropikál sira ne’ebé bainhira la kontinua halo tratamentu bele fó impaktu ba komunidade vulneravel sira, liu-liu labarik sira.

“Ita haluhan atu kontrola moras tropikál iha komunidade vulneravel liu-liu labrik kiik sira, tanba Timor-Leste hamriik iha momentu krítiku ida, tama ona iha faze monitorizasaun pos-zeru ba Yaws. Pasu importante ida ba alvu eliminasaun ne’ebé estabelese ona iha Planu Estratéjiku Nasional (2021-2025),” nia afirma.  

Nia salienta, hahú husi tinan 2019, peskiza moras tropikál integra ona iha enkuadramentu nacional no relatóriu kona-ba moras.

“Enkuantu kazu suspeitu hamutuk 574 mak relata ona, hotu-hotu hetan teste negativu, hametin ita-nia konfiansa iha esforsu eliminasaun, maibé, atu verifika katak transmisaun para tiha ona, presiza halo levantamentu serolojiku,” nia esplika

Nia akresenta, teste hirak ne’e deteta anti-body espesífiku sira, hodi fornese medida sensitivu liu duke observasaun klínika.

Nune’e, nia haktur peskizador na’in 150 ne’e sei halao estudu peskiza konfirma mora Trachoma liu husi teste serolojiku ba labarik sira ho idade tinan 1-5.

Iha fatin hanesan, Diretora Jerál husi MS, Terlinda da Conceição hateten, OMS hakarak suporta tan atividade survei ne’e ba labarik sira, ida-ne’e di’ak tebes.

“Survei ida-ne’e OMS hakarak suporta tan, liu-liu ba estudante ho tinan 6-9 iha eskola ensinu báziku hanesan 1°ano to’o 3°ano, ne’ebé identifika tiha ona iha planu survei nian,” nia esplika.

Nia hatutan, durante ne’e iha ona implementasaun programa Mass Drug Administration (MDA) mós inklui moras Frambusia ne’ebé mak durante afeta liu ba labarik sira ho idade menus husi 15 anos.

Nia afirma, objetivu husi survei ne’e, atu kontrola no haree prevalensia lumbriga iha tee-oan laran ba labarik sira iha idade eskola no eliminasaun ba moras Frambusia Trachoma.

“Survei ida ne’e mós sei fahe parte rua mak hanesan survei iha escola kona-ba moras lumbriga ho labarik sira husi klase 1 to’o 3 ano, no komunidade haree liuba iha moras Frambusia no Trachoma ba labarik sira ho tinan 1 to’o 5 anos,” nia afirma.