Membru Parlamentu Nasional husu ba governu tenke valoriza saudozu (sira ne’ebe mate durante rezistensia) hotu-hotu nia naran no labele valoriza balun deit.
Deputadu Cesar Valente hato’o kestaun ne’e tanba durante ne’e governu valorize deit saudozu Nicolao Lobato nia naran (halo estatua), enkuantu saudozu Mau Lear, Nino Conis Santana, Mauhudu no seluk tan to’o agora sira nia estatua laiha.
Nia dehan, lolos monument ida iha rotunda Lafatik ne’eba tau heroi nain lima nia estatua, maibe tau deit Nicolao Lobato nian.
“Hau ladun hatene, temi deit sinku heroi, maibe se se mos la hatene, hau hatene mak ita nia saudozu Nicolao Lobato,” Deputadu Valente dehan, iha Parlamentu Nasional.
Deputadu ne’e dehan, rotunda Lafatik Comoro nudar fatin ne’ebe estratejiku duni hodi monta estatua heroi sira.
“Uluk hau duni mak halo proposta ne’e iha 2011, husu katak rotunda Lafatik sobu tiha para tau fali estatua Nicolao Lobato, tanba ita haree Aero Porto Nicolao ema sai mai hetan kedas saudozu nia estatua,” nia dehan.
Iha sorin seluk Deputadu husi bankada Fretilin, Inacio Moreira, kritika katak estatua Nicolao Lobato la hanesan ho oin asli (original).
“Servisu governu Aliansa Maioria Parlamentar no governu bloku nian mak halo konstrusaun ruma, nia finalizasaun mak kusta liu,” Deputadu ne’e preokupa.
Tuir nia, ida ne’e akontese tanba parte ne’ebe responsabiliza ba halo estatua ne’e la buka didiak mak ba halo tuir.
“Entaun ikus mai dehan buat ne’e la diak, ita gasta osan deit,” nia kritika.
Entretantu Diretor Jeral Ajensia Dezenvolvementu Nasional (ADN), Samuel Marcal, rekonese katak prosesu halo estatua saudozu Nicolao Lobato la’o neneik, maibe besik remata ona.
Nia dehan, estatua ne’e la fasil atu monta lalais, tenk haree didiak atu nune’e bele mosu ho kualidade.
“La’os gosta haree deit oin, maibe tenke haree aspetu tekniku nian, ema seniman tenke haree didiak, nune’e bele dura ba tinan naruk,” nia dehan.
Estatua ne’e rasik kompania husi Jogja, Indonezia mak halo dezain, kona ba oin la hanesan, sei halo revizaun hela ba estatua ne’e.
Medida ba esatua ne’e rasik nia altura besik metro 12.








