Dame no Dezenvolvimentu Mudansa Klimatika Mak Sai Prioridade ba G7+

0
100
Prezidente Kiribati Anote Tong, Primeiro, Ministro Xanana Gusmao no reprezentante-Secretario-Geral Nacoens unidas Dr Noeleen Heyzer diskuti hela kona ba Dezenvolvimento ba Futuru iha Konferensia G7+ iha Dili.
Prezidente Kiribati Anote Tong, Primeiro, Ministro Xanana Gusmao no reprezentante-Secretario-Geral Nacoens unidas Dr Noeleen Heyzer diskuti hela kona ba Dezenvolvimento ba Futuru iha Konferensia G7+ iha Dili.

Prezidente Kiribati  Anote Tong, Primeiro, Ministro Xanana Gusmao no reprezentante-Secretario-Geral Nacoens unidas Dr Noeleen Heyzer diskuti hela  kona ba Dezenvolvimento ba Futuru  iha Konferensia G7+  iha Dili.
Prezidente Kiribati Anote Tong, Primeiro, Ministro Xanana Gusmao no reprezentante-Secretario-Geral Nacoens unidas Dr Noeleen Heyzer diskuti hela kona ba Dezenvolvimento ba Futuru iha Konferensia G7+ iha Dili.
Suporta liu tan iha areas dame, justisa no mudansa klimatika iha nasaun frajil nudar parte rekomendasoens ne’ebe hetan liu hosi Konferensia G7+ ne’ebe halao iha Sentru Konvensoens iha Dili.

Konferensia G7+ hahu hosi 27-28 Marsu hodi diskuti oinsa dezenvolvimento lao iha nasaun frajil hafoin Objetivus Dezenvolvimento Milenio (Millennium Development Goals MDGs) nia ramata iha 2015.

Iha Konferensia G7+ ne’e nasaun frajil konkorda atu fo sai Dili Konsensu, ne’ebe hare’e liu kona ba nesesidade atu hatan ba mudansa klimatika, assegura dame no estabilidade iha nasaun pos-konflitu no hametin tan kresimentu ekonomia.

Primeiro Ministro Xanana Gusmao hateten katak MDGs iha falhas no nune’e konferensia ne’e fo oportunidade atu nasaun frajil atu hetan sira nia dalan ba dezenvolvimento rasik.

“Dezafius ne’ebe ami hasoru iha foho iha Timor-Leste, hanesan ezemplu ida, la hanesan dezafius familias iha rai maran Somalia hasoru ka moris iha nasaun ne’ebe neneik-neneik mout hela iha tasi laran, hanesan Kiribati.”

Primeiro Ministro hateten mos katak Konsensu Dili nudar dokumento historiku, ne’ebe hato’o prioridades no objetivus ba pos 2015 ajenda be dezenvolvimento.

“Ba dala uluk, ami nudar nasaun frajil halibur hamutuk atu halo parte prosessu hametin forma dezenvolvimento global nian, liu hosi maneira hanesan ho justa no sustentavel.”

Dokumento Konsensu Dili mos husu atu fo atensaun barak liu tan ba governansia diak no respeitu liu tan kona ba direitus humanus.

Durante konferensia ne’e mos, nasaun ilhas iha pasifiku hanesan Kiribati no Ilhas Solomon apela ba nesessidade atu responde ba mudansa klimatika ho urjente.

“Ba ami balun ida ne’e nudar dalan atu bele moris. Sientistas sik ona katak maske hamenus emisaun gas estufa ida ne’e irrelevante ba ami nia futuru. Ami sei iha be’e okos wainhira sentenario ida ne’e ramata,” hateten Presidente Kiribati Anote Tong.

Nasaun seluk hanesan Somalia, Sudao do Sul no Afganistaun husu atu assegura dame atu bele iha dezenvolvimento.

Nai’in Ulun ba G7+ no Ministra das Finansas Timor-Leste nian Emilia Pires hateten katak konsultasaun halao iha distritu lima molok konferensia ne’e atu koalia kona ba prioridades dezenvolvimento ba Timor-Leste iha futuru.

Ministra Pires hatutan tan katak konsultasaun hirak ne’e hatudu katak prioridades mak iha tan dialogo politiku inkluzivu, promosaun Estadu-nain, aumenta servisu ka emprego, fo assesu hanesan ba justisa, hatan ba  mudansa klimatika, no fo protesaun sosial ba ema ho disabilidades.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here
Captcha verification failed!
CAPTCHA user score failed. Please contact us!