Kualidade Edukasaun Prejudika Involvementu Feto Iha Politika

0
102
Pro Reitora UNTL asuntu Kooperasaun, Ligia Tomas Correia katak ho kualidade edukasaun feto ne’ebe sei minimu, prejudika involvementu feto iha vida politika.
Pro Reitora UNTL asuntu Kooperasaun, Ligia Tomas Correia katak ho kualidade edukasaun feto ne’ebe sei minimu, prejudika involvementu feto iha vida politika.

Pro Reitora UNTL asuntu Kooperasaun, Ligia Tomas Correia katak ho kualidade edukasaun feto ne’ebe sei minimu, prejudika involvementu feto iha  vida politika.
Pro Reitora UNTL asuntu Kooperasaun, Ligia Tomas Correia katak ho kualidade edukasaun feto ne’ebe sei minimu, prejudika involvementu feto iha vida politika.
Tuir Pro Reitora ba asuntu Kooperasaun UNTL, katak kualidade edukasaun importante ba ema hotu, liu-liu feto sira atu partisipa ativu liu tan iha vida politika.

Pro Reitora ba asuntu Kooperasaun Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL), Ligia Tomas Correia hateten, durante ne’e mak domina liu iha vida politika tanba nivel edukasaun mane nian diak liu kompara ho feto sira.

“Nu’udar ema ne’ebé mak iha parte akadémiku, haree liu ba kualidade, katak partisipasaun feto iha fatin hotu-hotu  bele partisipa seja husi polítika ou area oin-oin maibé sei haree liu ba ema ida-idak nia kualidade estudu ne’ebe mak sei mínimu, ida ne’e  mos dalabarak sei prejudika feto nia partisipasaun iha vida politika,” hateten Pro Reitora UNTL, Ligia Tomas Correia, (15/02), iha Kampus UNTL, Dili.

Nia  hatutan, numeru  ba estudu kompara ho feto, mane mak barak liu termina sira nia kursu edukasaun ne’ebé mk bo’ot husi lisensiadu, maestradu no doutoramentu  sei aas liu numeru feto, katak haree ba iha parte kultura tempu Portugues no Indonezia to’o agora numeru mane aas liu iha politika.

“Iha tempu ukun rasik aan ne’ebe mak preve tiha ona iha lei katak sidadaun hotu  iha oportunidade hanesan atu partisipa iha estudu parte edukasaun nian, maibé ita sei hetan nafatin númreu ne’ebé mak diferente entre feto ho mane, agora dadaun bele dehan 30 pursentu feto sira iha governu, maibé númeru iha partidu balun  partisipasaun feto iha vida polítika sei menus,” tenik pro Reitora UNTL ne’e.

Tanba ne’e nia sujere, presiza halo kapasitasaun maka’as liu tan ba feto Timor sira iha setor hotu inklui iha vida politika, fó fatór determinante, parte edukasaun maibé la taka dalan ba ne’ebé mak favorese atu ajuda  hadi’ak kualidade feto iha Timor Lorosa’e.

Nia mos rekonese katak iha duni dez ekilibru entre feto ho mane entermus de kualidade estudu,  hotu-hotu tenke iha progresu  atu hadi’a kualidade presiza apoiu husi parte edukasaun inklui fatores seluk ne’ebé mak  bele favorese hasa’e kualidade.

“Ha’u pessoalmente nu’udar ema akademiku, ha’u fó mensajen ida ba maluk feto hotu-hotu  katak dadaun ne’e  husi parte estadu Timor-Leste fó  oportunidade mak hanesan atu hasa’e kualidade de ensino, estudu atu bele hetan konesementu ne’ebé mak di’ak, tan ne’e ha’u konvida  atu partisipa seja iha sidade ou mos iha parte rurais liu-liu joven sira tanbá ne’e nu’udar buka’e ida ba future,” Pro Reitora UNTL ne’e sujere.

Entretantu Gil da Conceição, nu’udar Membru Sentru Estudu Jéneru iha UNTL, hateten movimentu feto  ba iha igualdade jéneru, tenke liu husi edukasaun mak bele muda ema nian konesementu no hanoin bele dudu ema oinsa halo asaun ho di’ak.

“Sentru estudu ne’e atu haree fo kapasitasaun liu husi edukasaun, liuhusi universidade ita tau iha kurikulu para bele eduka ita nia estudantes no dosentes para bainhira  ita nia output ne’ebé mak ita hakarak hetan, ne’e output ne’ebe mak ho espiritu partisipasaun entre feto ho mane hanesan tan ne’e mak setór edukasaun prinsipál liu,”  dehan Membru Sentru Estudu Jeneru UNTL ne’e.

Nia informa, iha sentru ne’e sira nia programa tenke bazeia ba buat tolu mak prinsipiu ba edukasaun hanesan edukasaun, peskiza, estensaun (pengabdian-red), orienta estudantes atu halo peskiza kona ba problema entre feto ho mane.

Iha fatin seluk Membru Komisaun F (saúde, edukasaun, veteranus, igualdade jéneru), Deputada Bendita Moniz Magno hateten partispasaun feto liu-liu iha parlamentu ne’e 38 pursentu hatudu katak úniku Timor de’it mak foin partisipasaun iguldade de jéneru feto maka’as teb-tebes.

“Ha’u hanoin feto sira tempu to’o ona atu partisipa iha vida polítika, iha formasoens ruma liu-liu ba feto , ne’e imprtantes teb-tebes atu bele implementa nia aan iha politika hodi lori liu-liu ba jovens feto sira tenke atinji to’o ida ne’e,” sujere Deputada Magno.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here
Captcha verification failed!
CAPTCHA user score failed. Please contact us!