Iha 2012 VSS Konsege Fo Asistensia Legal Ba Vitima VBJ Hamutuk 216

0
102
Durante tinan 2012 VSS konsege fo asistensia legal ba vitima violensia bazeia ba jeneru hamutuk 216 kazus.
Durante tinan 2012 VSS konsege fo asistensia legal ba vitima violensia bazeia ba jeneru hamutuk 216 kazus.

Durante tinan 2012 VSS konsege fo asistensia legal ba vitima violensia bazeia ba jeneru hamutuk 216 kazus.
Durante tinan 2012 VSS konsege fo asistensia legal ba vitima violensia bazeia ba jeneru hamutuk 216 kazus.
Durante tinan 2012, Victim Support Service konsege fo asistensia legal ba feto no labarik feto ne’ebe sai vitima ba Violensia Bazeia ba Jeneru (violensia domestika no seksual) hamutuk 216 kazus.

“Husi numeru kazu ne’ebe ami akompanha ne’e iha 12 kazus mak hetan ona desizaun husi tribunal ho tinan sentensa la hanesan, balun registu ona iha tribunal hein halo julgamentu inklui mos balun ne’ebe sei prosesa hela iha ministeriu publiku,” dehan Koordenadora Unidade Victim Support Service (VSS), Merita Correia, (23/01), iha nia knar fatin Colmera, Dili.

Nia hatutan, vitima sira ne’e mai husi 13 distritus no sira nia kazu halo julgamentu iha tribunal distrital sira hanesan Tribunal Distrital Dili, Tribunal Distrital Suai, Tribunal Distrital Baucau no Tribunal Distrital Oe-Cusse, e VSS kontinua fo motivasaun no akompanha sira to’o iha tribunal.

Nia dehan, VSS rasik halo parseria ho Unidade Polisia ba Ema Vulneravel (VPU) hodi rekolha informasaun husi vitima no proteje evidensia ne’ebe iha. “Se evidensia laiha ka la forte tribunal bele absolve ou suspende tiha suspeitu sira nia pena,”.

Entretantu Vise Prezidente Grupu Feto Parlamentar Timor-Leste (GMPTL), Deputada Albina Freitas Marçal hateten asistensia VSS ba vitima violensia domestika no violasaun seksual ba labarik no feto hanesan refere ba uma hamon, rekoilha evidensia, asistensia legal gratuita ba vitima ne’e seidauk masimu tanba ne’e VSS tenke fo asistensia ne’ebe espesifiku ba vitima sira labele kahur malu.

“Hau hanoin se sira sai organizasaun idepedente ona karik diak liu sira tenke fo asistensia ne’ebe espesifiku liu tan ba vitima sira,” dehan deputada Marçal.

Nia mos nafatin preokupa ho implementasaun lei violensia domestika ne’ebe lao neineik liu tanba governu seidauk kria kondisoens ba implementasaun lei ne’e rasik tanba se lei ne’e implementa duni ho diak governu tenke estabelese uma mahon iha teritorio tomak atu fo asistensia ne’ebe diak ba vitima sira intermus de ekonomia, medikamentus, seguransa, konseling no seluk tan.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here
Captcha verification failed!
CAPTCHA user score failed. Please contact us!