“Ho kestaun ida ne’e mak ami agora dadaun atu hadia liu husi treinamentu ne’ebe ami sei implementa ba iha Domestic Workers sira atu hasa’e sira nia konesementu kona ba impaktu husi sistema bolu deit laiha kontratu,” dehan Advocasia Officer WWCTL Ricar Pascoela, semana kotuk (28/02) iha edifisiu WWCTL Fatu-Hada, Dili.
Tuir Ofice Pascoela durante ne’e feto barak mak hetan violasaun direitus humanus husi sira nia patraun e sira labele halo buat ida tanba laiha kontratu ida.
Nia hatutan, kestaun ne’e presiza tebes atu fo atensaun hanesan iha servisu ida tenke iha kontratu ne’ebe legal entre patraun no servisu nain sira, labele kontratu ho koalia ba malu deit.
“Husu ba trabalhadores feto Timor oan sira liu –liu Domestik Workers atu labele tauk atu reklama ita nia direitu kuandu ita hamriik iha fatin ne’ebe los, ida seluk bainhira atu hala’o servisu ruma tenke iha kontratu secara tertulis katak hitam di atas putih labele lisan deit entau ita bele hala’o servisu ho diak,” Pascoela rekomenda.
Iha parte seluk membru Grupo Feto Parlamentar Timor Leste (GMPTL), Deputada Maria Fernanda Lay, preokupa mos kona ba kestaun ne’e no presiza fo atensaun ba sira.
“Tenke hatene ita nia direitu no dever, se ita nia direitu ema fo ona, ita nia dever mak kumpri regras ne’ebe iha tanba lei ami aprova ona, hau hanoin konesementu kona ba sira nia direitu no kontiudu lei laboral ne’e importante tebes atu sira kumpriende,” dehan Deputada Lay.
“Hau hakarak husu ba feto maluk sira ne’ebe hala’o servisu nudar pembantu rumah tangga atu hakbesik an ba iha sindikatu sira, hodi hare direitu no dever atu hare termus de kontratu ne’ebe iha nune’e iha futuru hasoru problema ruma relasiona ho violasaun direitu sira bele reklama sira nia direitu tanba parlamentu nasional aprova ona lei laboral,” nia rekomenda.






