Xefe Gabinete Politika da Saude Ministeriu Saude (MS) Basilio Martins Pinto hateten planu estratejia ministerio saúde nian ba tinan 2012 mak kontinua halo prevensaun ba mal nutrisaun tanba ne’e sai kestaun bo’ot ida iha Timor-Leste.
“Politika governu nian kada tinan ita la halo mudansa maibe normalmente planu estratejia ne’ebe tinan kotuk implementa ona ita halo deit kontinuasaun se iha implementasaun mak ladiak iha tinan kotuk ita koko atu hadia,” dehan Xefe Basilio Martins Pinto, semana kotuk (10/1) Kaikoli, Dili.
Tuir nia, iha planu estratejia lima mak primeiru halo promove ba konsume aihan husi produtu lokal, segundu mak hadia politika nutrisaun no asistensia kuidadu inan ho oan, hadia fo asesu ba servisu nutrisaun ne’ebe ho kualidade liu husi fasilidade saude ba komunidade iha area remota sira, advokasia, mobilizasaun sosial atu asegura mudansa ba hahalok nutrisaun nian no programa vizilansia ba monitorizasaun ba nutrisaun.
Nia informa, ho politika no planu estratejia ne’ebe MS ho Sosiedade Sivil sira ne’ebe durante ne’e luta ba prevensaun malnutrisaun hatudu duni rezultadu ne’ebe diak tanba tuir MS konsege redus mortalidade inan ho oan ne’ebe akuza husi kondisaun malnutrisaun maibe seidauk 100 persen.
Iha parte seluk, Angelina Fernandes, Manager of Maternal and Child Health Fundasaun Alola (FA) ne’ebe durante ne’e hare mos konaba prevensaun ba mortalidade inan ho oan ne’ebe akuza kondisaun mal nutrisaun hateten fundasaun planu iha 2012 ba prevensaun mal nutrisaun iha rai laran sei mantein nafatin ho programa ne’ebe asina ona akordu ho ministerio saúde hanesan promove programa fo hanhan optimal ba bebe no labarik hanesan bebe fo susu bee exekutivu to’o fulan nee bele promove hahan local.
“Ami iha tinan 2010 ate agora estabelese tan ona programa ida ho naran JMAK (Jestaun Malnutrisaun aguda iha Komunidade) atu mobiliza komunidade atu tuir programa servisu integradu saúde komunitaria (SISCA) no programa ne’e mos fo treinamentu loron rua ba grupu komunidade sira atu nune’e bele identifika sedu labarik ne’ebe ho kondisaun malnutrisaun no refere ba pesoal saúde,” nia dehan.
Nia hatutan FA sei halo promosaun ba programa Home Garden ba komunidade sira atu nune’e sira bele utiliza rai iha uma sorin hodi kuda modo ka aihan ne’ebe fo nutrisaun diak ba labarik.







