Sekretaria Estadu Promosaun Igualdade (SEPI) rejista ona kazu hamutuk lima kona ba mane abandona familia no kazu hirak ne’e iha prosessu investigasaun laran hodi rezolve tuir lei ne’ebe vigora hela.
“Ami alista kazu mane abandona familia/selingkuh nain lima maibe kazu ne’e ami labele fo sai arbiru tanba sei hein autorizasaun husi ami- nia superior,” hateten Celeste R.M.G, Departamentu Lejilativu, SEPI, semana kotuk iha Dili.
Nia hateten tan katak kazus lima ne’e sei tuir prosessu investigasaun molok entrega ba Ministerio da Justiça atu rezovle tuir lei ba Violensia Domestica No. 7/2010 ne’ebe promulga iha loron hitu fulan Julhu 2010.
Reprezentante SEPI ne’e apela mos ba feto Timorona la bele tauk atu fo sai sira nia susar iha uma laran, hanesan violensia domestika, tanba Timor-Leste iha ona Lei Violensia Domestika atu proteje sira.
Iha fatin hanesan nia mos apela ba mane sira atu wainhira iha problemas iha uma laran rezolve didi’ak no ho ulun malirin atu nune’e bele defende nafatin familia ida no haree ba oan sira nia nesesidade lor-loron no atu hapara violensian no haburas mak unidade familiar.
Tuir Deputada Josefa Pereira, hosi Komisaun F, Parlamento Nasional, hateten katak violensia domestika hanesan fen-lae baku malu, ka iha naksalak ruma iha uma laran tenke resolve ho di’ak no paz.
“Fen ho lae baku malun no karik iha naksalak [traisaun] ruma buka para resolve ho di’ak no paz iha familia nia laran. Se karik labele liu ona entaun bele liu husi dalan maka ba polisia atu nune’e ba tribunal para bele halo kmaan ba sira nain rua nia problema,” hateten Deputada Pereira, iha Parlamentu Nasional, Dili.
Deputada Pereira haktuir tan katak, ba feto no mane sira iha dialogu, tenke nakloke ba maluk, iha komprensaun no domin, ne’e importante iha familia ida, tanba labarik sira mos presiza edukasaun ne’ebe di’ak no domin husi inan no aman sira tan ne’e maka lei violensia domestika tenke iha no sosializa nafatin to’o ema hotu komprende.
Tuir vitima iha MS [naran proteje] husi familia ne’ebe sai hanesan vitima mos ba kazu mane abandona familia/selinkuh hateten katak, selingkuh ne’e bele estraga relasaun entre fen ho lae no estraga familia ida.
“Hau hanesan vitima ida ba kazu selingkuh ne’e, sente triste liu tanba hau–nia lae rasik husik hau no ba fali feto la mos,” katak MS.
Ni haktuir tan katak nia lakohi problema ne’e akontese iha nia uma laran no sai prolema boot, no nia lakohi atu lori ba polisia atu resolve maibe resolve ema familia, nia so sente laran moras wainhira nia laen baku nia tanba nia hakara husu klaru, tenik vitima MS ne’e hosi Dili.
Iha parte seluk komunidade husi Bekora Cidalia da Costa katak, nu’udar feto ida nia senti triste.
“Hau hanesan feto ida sente triste tebes karik mane ida halo hanesan ne’e, tanba wainhira sira sai ba buka fali feto seluk ne’e mai hau sente laran-moras sira iha osan maibe sira la hanoin uma-laran mas ba goza fali iha liur. Depois oan sira halo nusa, se maka atu haree no atu eduka”, katak komunidae da Costa.






