
Komunidade liuliu sira ne’ebé entrega ona rai ba governu husu atu konstrui ona ospitál modernu sira atu lori asesu saúde ho fasilidade di’ak besik ba komunidade nune’e bele hamenus viajen to’o Díli ka rai-li’ur.
Komunidade husi Município Manufahi, Natalina Amaral Vong hateten, komunidade entrega ona rai ba governu, fiar katak konstrusaun ospitál modernu sira sei fasilita asesu ba tratamentu, liuliu ba pasiente sira ho kondisaun grave.
“Karik iha duni ospital Internasional iha Manufahi, ami sei la presiza halo viajen to’o Dili ka rai liur. Ida-ne’e sei sai tulun boot ida ba ami-nia familia sira, tanba ami presiza ospitál ida ne’ebé di’ak. Ami hein katak konstrusaun lalais no entrega duni hanesan promete,” dehan Natalina.
Ministra ba Ministériu Saúde, Dra. Élia dos Reis Amaral dehan, governu konsidera Ermera no Manufahi hanesan fatin estratéjiku hodi hametin rede saúde nasionál, tanba ne’e konstrusaun ospitál refere atu lori kuidadu saúde ho kualidade besik liután ba área sira ne’ebé konsidera kleur ona presiza fasilidade referénsia adekuadu sira.
“Ita koloka ona millaun 18 dolar amerikanu, ba ospitál munisipál sira ne’ebé atu harii tuir padraun internasionál nian. Ne’e iha prosesu nia laran. Ita-boot sira hatene no agradese, tanba komunidade entrega ona rai, atu halo konstrusaun ospitál rasik no agora daudaun prosesu dezeñu la’o hela. Bainhira sei remata, ita hahú konstrusaun,” hateten Ministra dos Reis, iha Díli.
Ministra salienta tan katak, aloka orsamentu sira-ne’e atu halo konstrusaun Ospitál Munisipál Ermera ho padraun internasionál, nomós ospitál ba Psiquiatria iha Gleno, depois ba fali Ospitál Munisipál Same iha Luak, tanba ne’e mak preve orsamentu fazeadamente.
Ministra subliña, konstrusaun ospitál internasionál rua iha Ermera no Manufahi mós halo parte iha planu Governu IX nian atu apoia atinjimentu Kobertura Saúde Universál (UHC), nomeadamente kuidadu saúde ne’ebé ekuitativu, baratu ho kualidade ba ema hotu.
Entretantu, akadémiku João Amaral husi Universidade da Paz (UNPAZ) agradese ba governu nia medida, maibé fó hanoin mós katak projetu ho osan millaun barak ne’e labele foka de’it ba dezenvolvimentu fíziku, importánsia hosi planeamentu klean ba jestaun ospitál nian, finansiamentu operasionál sustentável, no dezenvolvimentu rekursu umanu ho kualidade.”Harii de’it edifísiu ida ne’e la to’o. Tenke iha planeamentu ba pesoál médiku, sistema jestaun, no kustu operasionál sira atu nune’e ospitál ne’e labele abandona iha futuru,” dehan João Amaral.








