
Akademista husi Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL) Faculdade de Medicina e Ciência da Saúde, Departamento Parteira, Maria Madalena hateten Ministériu Saúde (MS) tenke tau atensaun ho sériu ba sistema saúde iha rai laran.
“Ita haree durante ne’e komunidade sira barak mak halerik hela ba sistema saúde ne’e iha Timor-Leste, dala ruma ai-moruk la iha, pesoal saúde sira la to’o, entaun preokupasaun sira hanesan ne’e Ministériu Saúde tenke haree ho sériu, hodi bele rezolve,” nia dehan hafoin partisipa iha selebrasaun loron Munidial Parteira nian, iha City-8 Manleuana, Díli.
Nia hatutan, problema saúde ne’e hahú kedas iha ospital nasional to’o municipal sira hotu hetan problema, tanba ne’e presiza duni atu hadia.
Iha fatin ketak, Diretór Ezekutivu Forum ONG Timor-Leste (FONGTIL), Valentim da Costa Pinto hateten, agora la tempu ona ba Ministra ba Ministériu Saúde atu subar problema sira-ne’e, di’ak liu mak buka solusaun atu oinsá bele rezolve problema sira-ne’e.
“Ministra ba Ministériu Saúde tenke tun direta ba iha munisípiu sira-ne’e atu haree kondisaun ospital sira iha ne’ebá, labele tur de’it iha fatin, tun ba para haree ospital sira-ne’e hodi haree problema sira, hotu mai buka solusaun oinsá mak atu rezolve, ida-ne’e mak di’ak,” nia dehan.
Nia hatutan, povu sira iha kraik ne’ebá, preokupa hela ba sistema saúde nian, tanba ne’e ema hotu hamutuk hodi buka solusaun, oinsá ita bele rezolve problema sira-ne’e.
Entretantu Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntus Sosiais no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino rekoñese, durante ne’e iha klinika balun pesoal saúde sira, na’in-ida de’it mak halo atendementu iha ne’ebá, ne’e labele, maibé sira kontinua hala’o sira-nia knaar.
“Ita haree iha klinika balun ema moras barak tebes, maibé pesoal saúde sira menus tebes, dala ruma iha de’it parteira ida ou enfermeiru ida de’it.
Dala ruma iha de’it doutor ida no parteira ida de’it, mak halo servisu iha ne’ebá, tanba ne’e mak tinan ida ne’e nia laran ita tenke rezolve problema sira-ne’e hotu,” nia afirma.
Nia akresenta katak pesoal saúde sira tenki manten halo sira-nia servisu tuir komprimisiu, tanba pesoal saúde sira mak sai hanesan fatór importante ba saúde komunidade nian.
Nia mós salienta, ospital sira husi nasional to’o rejional atu garante kualidade mak governu presiza halo akreditasaun ba hospital sira-ne’e hotu.“Ita presiza hatene no haree nia estandar sira, atu nune’e pratika ne’e bele la’o ho di’ak, tanba ministériu iha ona hanoin ba oin ita bele kompleta forsa traballu iha oin, tuir dalan ida ne’ebé mak di’ak noregirozu atu nune’e bele servisu di’ak liutan,” dehan VPM Assanami.





