VPM Assanami: Presiza Planu No komitmentu Atu hatan ba Malnutrisaun Króniku

0
21
VPM Assanami hatete presiza hamutuk atu deklara, renova nomós hametin komitmentu atu oinsa mak bele kombate problema stunting ho mal-nutrisaun krónika iha Timor-Leste.

Governu liuhusi Vise Primeiru-Ministru no Ministru ba Ministériu Koordenador Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rural no Habitasaun Komunitaria, Mariano Assanami Sabino hateten, labarik iha Timor-Leste sei enfrenta mal-nutrisaun krónika, tanba ne’epresiza planu No komitmentu hamutuk atu hatan ba problema refere.

“Ita hamutuk atu deklara, renova nomós hametin liutan ita-nia komitmentu hamutuk, oinsa mak bele kombate problema stunting ho problema mal-nutrisaun krónika, ida-ne’e ita hotu nia problema,” hatete Vise-Primeiru-Ministru Assanami, liuhusi nia diskursu iha Lansamentu Asaun Nasionál Kombate Stunting, foin lais, iha salaun Delta Nova, Díli.

Nia esplika, planu asaun, la’ós de’it ba ajensia internasionál, ajénsia nasional nomós liña ministeriál sira de’it, maibé planu asaun ne’e ba povu.

“Labarik sira mós hola parte, tanba ita bele iha riku soin seluk, maibé rikusoin ida ne’ebé mak potensial importante liu mak ema. Tanba ne’e husu ba inan-aman sira no ajénsia internasionál sira no ajénsia lokál sira hotu nomós membru governu sira ne’ebé iha ligasaun servisu ho nutrisaun bele hadia di’ak liu tan,” nia tenik.

Iha fatin hanesan, reprezentante UNICEF iha Timor-Leste, Patrizia DiGiovanni, hatete katak planu asaun nutrisaun multisetoriál nasional importante hodi kombate raes-badak ka stunting iha Timor-Leste.

“Planu asaun nutrisaun multisetorial nasional ida-ne’e atu kombate stunting. Timor-Leste halo apelu brani ida katak, malnutrisaun, iha nia forma hotu-hotu, tenke rezolve liu husi vontade polítika ne’ebé forte, kolaborasaun multisetorial, no intervensaun sira ne’ebé bazeia ba evidénsia,” nia informa.

Nia hatutan, UNICEF iha previléjiu boot tebes atu halo parte hodi kombate labarik sira iha Timor-Leste husi mal-nutrisaun.

“Raes-badak la’ós de’it estatístika, maibé ida-ne’e emerjénsia ida ne’ebé afeta kuaze metade husi Timor-Leste nia labarik ho idade tinan lima mai kraik, hodi limita sira-nia abilidade atu aprende, hafraku sira-nia sistema imunidade, no fó impaktu ba sira-nia produtividade iha futuru,” nia esplika.

Nune’e mós Diretór Ezekutivu UNMICS (Servisu Unidade Misaun ba Kombate Stunting), Joel Maria Pereira, esplika katak Timor-Leste halo ona progresu iha implementasaun no mekanizmu hodi rezolve polítika, estratéjia, mál-nutrisaun iha forma hotu-hotu.

“Planu ne’e ho objetivu atu divulga informasaun no hasae konxiensia entre populasaun kona-ba kauza no konsekuénsia sira husi stunting, mobiliza populasaun tomak hodi adopta hahalok sira hodi prevene stunting, fó apoiu ba atividade sira ne’ebé relasiona ho tratamentu no mitigasaun ba kondisaun stunting,” nia esplika.

Nia dehan, UNMICS nia planu mak oinsa dezenvolve liuhusi aprosimasaun komprensivu no partisipativu, ne’ebé envolve idea sira, hodi kombate stunting no mál-nutrisaun iha Timor-Leste.