Sobrevivente VBJ Na’in 56 Kontinua Hela Iha Uma-Mahon

0
24
Diretora Ezekutiva FOKUPERS, Domingas Afonso Amaral dehan, durante tinan 2024 ne'e FOKUPERS rejistu kazu hamutuk na'in 557.

Sobrevivente ba Violénsia Bazéia ba Jéneru (VBJ) husi tinan 2024 nian, hamutuk na’in 56 kontinua hela iha uma-mahon, tanba seidauk rekupera.

Diretora Ezekutiva FOKUPERS (Forum Komunikasaun ba Feto Timor-Leste) Domingas Afonso Amaral dehan, durante tinan 2024 ne’e FOKUPERS rejistu kazu hamutuk na’in 557, no sobrevivente ne’ebé tama iha uma-mahon kuaze na’in 234 kompostu husi inan no oan.

Nia dehan, husi sobrevivente na’in 234 refere, maiória fila ona ba sira-nia hela fatin, depois de rekupera sira-nia mental, no fen-laen simu malu fali, balun kontinua prosesu ba tribunal no sobrevivente hamutuk na’in 56 mak sei kontinua hela iha uma-mahon.

“Dadaun ne’e sobrevivente VBJ hamutuk 56 nian husi tinan 2024 sei kontinua hela iha uma-mahon tanba kontinua halo tratamentu rekuperasaun ba sira-nia saúde depois mak sei fila ba sira nia hela fatin,” nia dehan.

Nia informa, sobrevivente hirak ne’e vitíma ba kazu VBJ hanesan, violénsia seksuál, violénsia fiziku, violénsia mental, violénsia doméstika, insetu, no violénsia seksuál hasoru menoridade.

“Sobrevivente hirak ne’e ita nafatin fó konsola ba sira, fó formasaun ba sira nomós atividade sira seluk ne’ebé mak bele suporta sira hodi bele rekupera sira husi trauma,” Diretora Amaral dehan.

Alende ne’e nia dehan, bainhira sira rekupera ona sira rasik mak deside hodi fila, atu ba uma ida ho laen ka fila ba inan-aman, ne’e desizaun iha sira rasik.

Entretantu, Sekretária ba Sekretáriadu Estadu Igualdade (SEI) Elvina Sousa Carvalho hatete, vitíma sira ne’ebé durante ne’e hela iha uma-mahon governu no parseriu internasionál no lokal sira servisu hamutuk hodi fó apoiu ba sira durante tama iha uma-mahon nune’e mós fila ba uma, apoiu nafatin.

“Ita mós esforsu makaas kria polítika sira hodi halo prevensaun ba violénsia bazeia ba jéneru iha Timor-Leste, tanba feto mak nafatin sai vítima ba violénsia sira,” SEI Carvalho hatete.Alende ne’e nia dehan, dadaun ne’e SEI ho parseiru sira lansa ona atividade prevensaun hodi responde ba violénsia bazeia ba jéneru iha Timor-Leste.