
Country Director husi Conservation International Timor-Leste, Manuel Mendez, hateten katak projetu konservasaun lagoa husi munisípiu haat iha Covalima, Ainaro, Manufahi no Manatuto, nu’udar parte husi esforsu global atu responde ba krize biodiversidade no mudansa klimátika.
“Komunidade mak sentru husi konservasaun. Sira mak hamutuk moris ho natureza tanba uza rekursu sira-ne’e lor-loron. Tanba ne’e, projetu ne’e sei hametin partisipasaun komunidade husi nivel aldeia atu forma grupu konservasaun iha kada lagoa,” dehan Manuel Mendez iha salaun Suai Room Timor Plaza, Díli.
Nia enfatiza katak Timor-Leste iha responsabilidade importante, tanba nia ekosistema natural seidauk hetan estragus barak hanesan nasaun sira seluk.
Nia akresenta, tuir planu, grupu konservasaun sira-ne’e sei iha papel atu monitoriza kondisaun lagoa, prevene destrusaun ambiente, nomós promove prátika utilizasaun rekursu ne’ebé sustentável. Ida-ne’e inklui edukasaun ba komunidade kona-ba importánsia biodiversidade, no oinsá sira bele proteje rekursu naturál ba jerasaun oin mai.
Nia afirma aleinde ne’e, projetu ne’e mós sei kontribui ba hametin koezisténsia entre ema no animál fuik, ne’ebé iha tempu balun bele sai fonte konflitu tanba kompetisaun ba bee no rai.
“Ho jestaun ne’ebé di’ak, esperansa katak konflitu sira ne’e bele minimiza no ekosistema bele la’o normal,” nia esplika tan.
Ministru Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peskas no Florestas (MAPPF), Marcos da Cruz dehan, Governu kontinua hametin kompromisu atu garante jestaun sustentável ba lagoa sira iha territóriu nasional, atu proteje ekosistema bee no rai-maran nian.
“Bainhira la iha kontrolu no planeamentu ne’ebé loos, ita bele enfrenta degradasaun ambiente, lakon biodiversidade, nomós aumenta konflitu entre ema ho animál sira ne’ebé depende ba lagoa hanesan fatin moris,” nia hateten.
Ministru MAPPF da Cruz hateten katak lagoa sira la’os de’it hanesan fonte bee ba nesesidade diária komunidade, maibé mós hanesan sistema ekolójiku kompletu ne’ebé suporta biodiversidade iha nível aas ho habitat naturál ba animál fuik, ikan, plantasaun natural, no espesie seluk ne’ebé depende ba bee no área umidu.
Nia akresenta katak planu jestaun ne’ebé klaru ba kada Lagoa iha munisípiu haat ne’e, atu proteje biodiversidade no hametin ko-ezisténsia entre ema no animál.Nia afirma, iha nivel implementasaun, governu haree katak lagoa sira iha munisípiu Covalima, Ainaro, Manufahi no Manatuto iha poténsial aas tebes ba biodiversidade, maibé mós vulneravel bainhira la iha monitorizasaun no jestu ne’ebé di’ak no katak tanba ne’e, estratéjia nasional foka ba integrasaun entre governu sentral, autoridade lokal, no komunidade baze.





