
Klínika Bairru-Pité, iha kapital Dili, rejista pasiente ativa ba HIV/SIDA hamutuk na’in-338, no husi númeru ne’e, mane hamutuk na’in 238 no feto na’in 100.
Prezidente Fundasaun Klínika Bairru-Pité Lanud (FCBL), Inácio dos Santos, hateten katak husi total pasiente ativa ba HIV/SIDA hamutuk na’in 338, mane reprezenta parte boot kompara ho pasiente feto no ida ne’e preolupasaun ba saúde públika nian.
Nia salienta tan katak husi kazu rejista foun fulan Janeiru to’o Marsu 2026 hamutuk 17, mane na’in-12 no feto na’in-lima (5).
“Iha númeru sira-ne’e hatudu katak maioria pasiente mak mane. Ida-ne’e presiza atensaun boot hodi halo prevensaun liu-liu ba grupu ne’e [mane],” nia dehan bainhira koalia ba jornalista sira.
Tuir nia, maioria kazu ne’ebé deteta mai husi idade produtiva, kuaze 80% husi kazu ne’ebé deteta iha klínika refere mai husi joven sira, liuliu estudante sekundária no universitáriu, hahú husi idade 20 ba leten, sira seluk ho idade 40 ba leten.
Nia akresenta katak maski HIV/SIDA la iha kura total, tratamentu ba moras HIV iha klínika lao normal no pasiente sira simu ai-moruk antirretroviral (ARV) atu kontrola virus iha isin no katak pasiente sira disiplina iha tratamentu. Maibe nia mos alerta katak dezafiu bo’ot ida kona-ba pasiente sira infetadu ona ho virus HIV ne’ebé lakon husi sistema tratamentu.
“Até agora, iha de’it pasiente na’in-tolu ne’ebé lakon husi tratamentu, kompostu husi mane rua no feto ida. Sira barak mai husi munisípiu seluk hanesan Oekusi, Bobonaro no Suai, ne’ebé dala ruma difisil atu halo akompañamentu,” nia esplika.
Maski nune’e, nia dehan iha tinan kotuk ekipa saúde konsegue buka tuir pasiente barak ne’ebé antes ne’e lakon hodi halo fali tratamentu.
Inácio subliña katak edukasaun no sensibilizasaun mak fatór importante liu atu hamenus transmisaun HIV/SIDA iha rai laran.
“Prevensaun mak xave. Ita presiza halo sensibilizasaun maka’as liu ba joven sira, atu sira komprende risku no hatene oinsá atu proteje an,” nia dehan.
Nia afirma, programa edukasaun ne’ebé liga ho HIV/SIDA kontinua hala’o iha eskola no komunidade, atu hasa’e koñesimentu kona-ba moras ne’e no hamenus stigma.
Inácio mós haktuir katak uma-kain no sosiedade tomak tenke envolve iha esforsu prevensaun, la’ós responsabilidade setor saúde de’it, tanba falta uza protesaun bainhira halo relasaun seksuál sai hanesan fatór prinsipál ne’ebé kontribui ba aumentu transmisaun virus HIV iha rai laran.
“Dalan ne’ebé efetivu liu atu prevene mak uza kondom no kontrola-an iha relasaun seksuál,” nia reafirma.
Iha parte seluk, Presidente Institutu Nasional Combate HIV-SIDA (INCSIDA), Daniel Marçal, mós hato’o preokupasaun kona-ba tendénsia aumentu kazu HIV/SIDA, tanba ne’e joven sira barak hela iha situasaun risku, tanba ransu livre no seidauk iha koñesimentu sufisiente kona-ba prevensaun.
“Joven sira barak la hatene didi’ak oinsá atu proteje an. Ida-ne’e mak halo kazu kontinua aumenta,” nia dehan.Nia asegura katak INCSIDA kontinua halo esforsu maka’as liuhusi kampaña sensibilizasaun, edukasaun públika no distribuisaun informasaun iha teritoriu tomak, atu hasa’e konsiénsia komunidade no hamenus taxa transmisaun HIV/SIDA iha futuru.







