Atleta hamutuk atus hitu rua (702) mai husi nasaun Komunidade Paizes Língua Portugeza (CPLP) rejistadu ona hodi kompete iha jogu CPLP iha tinan 2025 ne’ebé Timor-Leste sai hanesan uma-na’in.

Ministru Juventude Desportu Arte no Kultura (MJDAK), Nélio Isaac Sarmento, hatete, totál atleta ne’ebé mak partisipa iha jogu CPLP ne’e nia tarjetu ne’e hamutuk 702 husi nasaun CPLP.
Nia dehan, nasaun balun rejistu atleta kuaze 101, balun 70 balun 35, husi nasaun Komudade Paizes Língua Portugeza (CPLP) rejistadu hotu ona nia atleta sira hod partisipa iha jogu CPLP iha Timor-Leste.
“Atleta hamutuk 702 mak rejistadu ona hodi partisipa iha kompetisaun jogu Komunidade Paizes Língua Portugeza (CPLP) iha Díli, tanba Timor-Leste mak sai hanesan uma-na’in ba jogu refere,” Ministru MJDAK Isaac dehan iha resintu MJDAK, Díli.
“Ba ita-nian rasik ita rejistu ona, no iha fulan Janeiru-Fevereiru ita hahú halo selesaun nune’e kompete iha 17-26 Jullu tinan oin”, dehan Ministru.
Nia dehan, realizasaun jogu Komunidade Paizes Língua Portugeza (CPLP) ne’e ho modalidade hamutuk 70 ba jogu kompletu nian, jogu refere realiza iha fulan Jullu tinan 2025.
Nia informa, dadaun ne’e teknikamente preparadu, tantu ema profesionál ba arbitu mai hosi Portugál, Brazil, sira halo preparasaun hamutuk ho Federasaun no iha Fevereiru ekipa mai nune’e halo preparasaun.
“Ami prepara nonok hela no ita-boot sira lahatene maibé ami prepara iha Infraestrutura balun ne’ebé kampu balun ita presiza pinta, ita mós halo akizasaun hodi sosa ekipamentu hodi ajuda ba jogu ne’e rasik. Depois fó asesoens ba otelária sira. Ita preparadu simu delegasaun kontijensia hosi nasaun CPLP, sira mai han iha ne’ebé hela ne’ebé. Teknikamente ita preparadu ona,” nia informa.
Alende ne’e nia dehan, jogu CPLP, sei halo promosaun ba identidade kulturál inklui turizmu iha Timor-Leste.
“Iha oportunidade ne’e ita mós dezenvolve turizmu no promove identifika kulturál ba país ne’ebé iha CPLP ne’e. Espera katak liuhosi jogu CPLP ne’ebé Timor-Leste sai uma nain ne’e bele sai sidadaun ne’ebé amigável ba bañaka hotu iha eventu referidu,” nia dehan.
Nia dehan, jogu CPLP ne’e sei uza kampu hotu. Kampu ida iha Ermera, kampu estadiu munisipál ne’e la’ós ba jogu futebol nian, tanba kondisaun ladún di’ak. Maibé sei hadi’a no iha fulan-Janeiru nia-laran hahú book infraestrutura hanesan kampu sira ne’ebé reabilita de’it.
“Kampu Becora sei sai university academic ba kampu kompetisaun nian, ida-ne’e ba futebol. Ba karate, taekwondo ne’e joga GMT. Basket mós joga iha GMT no bele joga mós iha resintu Ministériu Juventude Desportu ida-ne’e.
Depois jogu xadres sei joga iha CCD, no sekretária jogu CPLP mós iha ne’ebé, karik aban bainrua foti informasaun ka press realese iha ne’ebá para hakerek. Tenis iha Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL) nian. Depois jogu pantai iha Lecidere nian. Alende ne’e halai taru no lompat jauh sei halo mós iha GMT. Tanba ne’e iha Janeiru ami sei halo kampu ba lompat jauh nian,” MJDAK hatete.
Nia dehan, Governu dahuluk sai uma-na’in ba jogu CPLP iha tinan 2025 nune’e Timor-Leste preparadu hodi simu bañaka no prontu kompete ho nasaun seluk iha CPLP.
“Ha’u esperansa katak jogu sira-ne’e ita raut tasu, ita manan hotu tuir ita-nia preparasaun ne’ebé iha nune’e futuru bele kompete iha jogu ikus Internasional,” nia salienta.
Entretantu Joventude Liveltino Alves dehan, relasiona ho jogu CPLP ne’ebé realiza iha Timor-Leste nu’udar oportunidade boot tebes ba joventude Timor-oan sira atu bele hatudu sira-nia taletu ba mundu.
“Ha’u hanesan joven agradese tebes ba governu liuliu ba preparasaun ba jogu CPLP ne’e,” nia dehan.
Nia dehan, liuhusi atividade desportivu mós hanesan meiu ida hodi promove identidade kulturál inklui turizmu sira ba ema bele hatene.