FOKUPERS Iha Atividades Oi-oin Ba Vitimas Iha Uma Mahon

0
69

Organizasaun Forum Komunikasaun Feto Timor –Lorosa’e (FOKUPERS), kria atividades (positive) oi-oin ba vitima violensia domestika sira ho nia oan durante hela iha uma mahon.

Diretora FOKUPERS, Maria Jose Guterres hateten asistensia ne’ebe sira fo maka halo akonselhamentu no kria atividades edukasaun non- formal hodi hasa’e abilidade vitima sira nian iha literasia, numerasia, jestaun no kozinha.

Diretora FOKUPERS, Maria Jose Guterres hateten asistensia ne’ebe sira fo maka halo akonselhamentu no kria atividades edukasaun non- formal hodi hasa’e abilidade vitima sira nian iha literasia, numerasia, jestaun no kozinha (tein).
Nia dehan, objetivu husi atividade sira ne’e hotu maka atu hasa’e sira nia abilidade, kria unidade entre sira durante hela iha uma mahon no ajuda redus sira nia hanoin barak tanba problema.
Alende ne’e, sira mos fornese informasaun legal ba vitima sira atu kompriende lala’ok kazu ne’ebe sira hasoru no baze legal sira ne’ebe protese sira atu sira bele hola desizaun rasik ba sira nia kazu.
“Ita kontinua halo sensibilizasaun tanba muda ema nia konsiensia la’os fasil, maibe ema ida –idak nia konsiensia atu halo mudansa, ami nia papel fahe infomrasaun no hanoin deit mudansa mai husi pesoal ida –ida,” nia hateten iha servisu fatin Farol, Dili.
Nia hateten, iha tinan hira ikus ne’e prestasaun servisu judicial iha mudansa, tanba autor tribunal sira fo ona prioridade ba kazu sira violensia bazeia ba jeneru, maibe dezafiu nafatin iha tanba prosesu sei lao neinik halo vitima lakon pasensia hodi hein.
Tuir dadus FOKUPES, hatudu katak iha tinan 2018, sira simu vitima violensia bazeia ba jeneru hamutuk nain 272 no husi numeru ne’e iha nain 119 maka deside hela iha uma mahon e maioria re-integra ona ba familia no nain 20 seluk sei nafatin hela iha uma mahon.
Nia informa, husi 272 kazu ne’ebe registradu, 38% kazu abandona, 35% kazu violensia fisiku, 6% kazu violasaun seksual, 7% abuzu seksual ba minor, 3% insestu no 11% kazu krime sira seluk.
Nia hatutan, husi total kazu ne’ebe iha, kazu 13 maka hetan ona desizaun final husi tribunal no vitima sira reitegra ona ba sosiedade.
Iha parte seluk, Deputada Josefa Alvares Pereira Soares apela ba feto maluk sira ne’ebe hetan violasaun atu iha vontade no korajen prosesu kazu ne’e ba oin tanba bainhira feto rasik la fo importansia ba violasaun ne’ebe sira hetan maka ema seluk sei la fo importansia mos.
Nia dehan, agora dadaun jeralmente koalia kona ba igualidade jeneru ne’e ema ladun fo importansia tanba hanoin violasaun hirak ne’e ki’ik.
“Tanba ita rasik, dala barak ladun fo valor ba kazu sira ne’ebe akontese ba ita nia aan rasik, ita ladun fo valor ba kazu sira ne’ebe halo violasaun ba ita nia an rasik entaun ema seluk sei la fo importansia,” nia hateten
Nia hateten, bainhira violasaun sira ne’e la lori ba justisa formal, maka violensia ne’ebe hanesan kontinua akontese ba feto no labarik sira.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here
Captcha verification failed!
CAPTCHA user score failed. Please contact us!