Estruturas Klinika Bairo- Pite (KBP) foun kontinua halo aproximasaun ba organizasoens, grupos no individu sira ne’ebe iha kbi’it ekonomia atu apoiu servisu klinika nian, liu –liu servisu atendimentu saude ba komunidade sira ne’ebe presiza.
Manager KBP, Inacio dos Santos hato’o agradese wain ba Timor oan sira iha rai laran no estrangeirus ne’ebe organiza malu hodi halibur fundus ba klinika, ho sira esforsus to’o ohin loron klinika sei eziste no fo atendimentu konsulta ambulatorio ba komunidades.
Nia dehan, husi esforsu ne’ebe grupos, individu sira halo konsege rekolha osan ho montante $26 mil ne’ebe uza ba selu dividas sira hanesan eletrisidade, kombustival no selu salario funsionario sira nian.
“Sustentabilidade ba oin, ita presiza doador permanente no governu nia supporta tanba atu klinika ne’e funsiona hotu ho diak, ami presiza $49 mil kada fulan,” nia hateten.
Nia hateten, sira hetan ona doador rua husi nasaun Amerika (Fundasaun St. Carlos no Give to Asia ne’ebe fo ona apoiu balun ba programa HIV nian, maibe seidauk permanente tanba depende ba sira nia atividade fund rising.
Nia hatutan, sira mos halo ona aprosimasaun ho governu Korea, liu husi Embaixada Korea iha Timor –Leste maibe seidauk iha resposta kona ba apoiu fundus maibe sira prontu atu fo oportunidade ba profesional saude sira atu tuir formasaun iha Korea do Sul.
Entretantu, Doutor Daniel Murphy hateten numeru pasiente ne’ebe vizita klinika kontinua aumenta husi loron ba loron (300) kada loron, tanba pasiente sira gosta no sente komfortavel ho atendimentu iha klinika ne’e.
Nia dehan, desde klinika hasoru problema krize finanseiru, atendimentu internamentu pasiente no fuki’it nehan sira taka tanba laiha orsamentu atu selu profesional saude sira e konsulta ambulatorio nafatin la’o.
“Espera governu foun ne’e haree katak klinika ne’e iha valor ba Timor, entaun fo orsamentu atu kontinua la’o tanba ami prontu servisu barak no ami iha ideias barak,” nia esperansa.
Nia dehan, KBP uniku klinika ne’ebe halo diagnosa barak ba moras Tubercolouse no kuaze 30% pasiente Tubercolouse ne’ebe identifikadu iha Timor –Leste halo tratamentu iha klinika.
Nia informa, kada loron sira detekta pasiente positive Tubercolouse foun nain rua ou tolu ho kazu TBC ne’ebe diferente (pulmaun no extra pulmaun) no positive HIV mos iha.
Tanba ne’e, nia sujere ba governu atu haforsa programa edukasaun promosaun saude no deteksaun sedu ba kazu TBC iha komunidade sira nia le’et no pasiente positive sira tenke submete ba tratamentu , ho ida ne’e mak bele hakotu korente transmisaun bakteria ne’e husi ema ida ba ema seluk.
Nia mos, aplea ba komunidade sira ne’ebe iha sintomas TBC hanesan mear liu semana rua, tenke vizita estasionamentu saude sira (sentru saude, postu saude) atu koko kaben tasak bainhira positive tenke halo tratamentu kedas atu prevene labele da’et ba ema seluk iha familia no sosiedade.
Maibe, nia dehan difikuldade ne’ebe sira hasoru mak limitasaun aimoruk items balun, tanba sira hetan apoiu aimoruk husi Servisu Autonomia Medikamentus Ekipamentus Saude (SAMES), liu husi Servisu Saude Munisipio Dili, maibe ho kuantidade ne’ebe ki’ik tebes.








