MS-OMS Estabelese Ekipa Prevensaun Ba Virus Zika

0
85
Diretora Jeral Prestasaun de Saude Ministerio Saude, dotora Odete da Silva Viegas, hateten ho apoia husi Organizasaun Saude Mundial, ministeriu estabelese ona ekipa (forte) ida hodi haree ba programa prevensaun virus zika iha Timor –Leste.

Diretora Jeral Prestasaun de Saude Ministerio Saude (MS), dotora Odete da Silva Viegas, hateten ho apoia husi organizasaun saude mundial (OMS) ministeriu estabelese ona ekipa (forte) ida hodi haree ba programa prevensaun virus zika iha Timor-Leste.

Diretora Jeral Prestasaun de Saude Ministerio Saude, dotora Odete da Silva Viegas, hateten ho apoia husi Organizasaun Saude Mundial, ministeriu estabelese ona ekipa (forte) ida hodi haree ba programa prevensaun virus zika iha Timor –Leste.

 

Nia dehan, ekipa ne’e hahu halo sosializasaun ona ba komunidades kona ba saida mak virus zika no oinsa mak halo prevensaun inklui transmisaun ba virus ne’e, tanba komunidades iha papel importante tebes atu kontribui.

“Agora ministerio kria ona ekipa ida hodi haree ba programa edukasaun prevensaun kona ba virus zika ne’e ba komunidades,” dotora Viegas hateten, iha workshop media kona ba virus zika iha  Hotel Novo Turismu, Dili.

Maske virus zika seidauk tama mai Timor–Leste, maibe nia dehan, presiza prepara kondisoens no rekursu humanus atu responde bainhira identifika, tanba virus ida ne’e transmite husi susuk aedes aegypti no susuk ne’e eziste hela iha rai laran.

Alende ne’e, nia dehan, Laboratorium Nasional (LABNAS) seidauk bele halo teste ba virus ida ne’e tanba laiha reagent, maibe bainhira identifika ona kazu ruma, sampel sei haruka ba India atu halo teste konfirmadu.

Entretantu reprezentante Organizasaun Saude Mundial Timor-Leste (OMS-TL), dotor Rajesh Pandav, esplika katak virus zika mak virus ida ne’ebe transmite husi susuk aedes aegypti (susuk dengue), maibe presiza tau atensaun tanba moras liu hosi infeksaun virus zika dala barak la hatudu sintomas.

“Buat importante ne’ebe ema hotu atu halo ; mak prevene fatin sira ne’ebe susuk bele tolun, uza kalsa no faru liman naruk, uza muskateiru bainhira toba, janela tenke uza rede atu susuk labele tama no kose aimoruk susuk nian (autan),” dotor Pandav apela.

Nia hatutan, OMS nia responsabilidade mak fornese apoiu tekniku ba MS fo kapasitasaun ba pesoal kona ba managementu kazu,  identifikasaun, haforsa kapasidade laboratorium,  programa kampanha prevensaun no estabelese regulamentu atendementu.

Nia informa, virus zika sai problema global, tanba numeru pasiente moras komplikasaun hanesan Microcephaly (bebe moris ho ulun ki’ik) no Guillain Barre Syndrome (isin lolon mate) registu as iha Brazil iha tinan 2015, liu–liu inan isin rua sira.

Maske seidauk iha estudu konkluzivu kona ba kazu hira husi pasientes moras Guillain Barre Syndrome no Microcephaly ne’ebe deskonfia bele hetan liu hosi transmissaun infesaun hosi virus zika ba pasientes, espertu saude nian iha mundu deskonfia pasiente ne’ebe registu maioria husi area ne’ebe afetadu kauza husi virus zika.

Tuir dadus ne’ebe WHO hasai hahu husi 2007-2016, nasaun ne’ebe  afetadu virus ida ne’e mak  Cabo Verde, Barbados, Bolivia, Brazil, Colombia Corazon, Costa Rica, Dominican Republika, Equador, El Salvador, Guiana Francesa, Guadeloupe, Guatemala, Guyana, Haiti, Honduras, Jamaica, Martinique, Mexico, Nicaragua, Panama, Paraguay, Puerto Rico, Saint Martin, Suriname, United States Virgin Islands, Venezuela, Maldives, Fiji, Tonga, Samoa, Solomon Islands, Vanuatu, Gabon, Indonezia, Thailandia, Cambodia, Philippines no Malaysia.

Husi nasaun hirak ne’e, nia hateten, maioria kazu identifika iha Brazil ho kazu 56.318, tuir kedas Colombia ho kazu 20.297 kompara ho nasaun seluk hahu fulan Outubru 2015- Janeiro 2016.

Iha parte seluk, Diretora Saude Munisipio Dili, Agustinha da Costa Saldanha, hateten bainhira sira halo sosializasaun komunidade barak mak hakfodak ho virus ida ne’e, tanba moras foun.

“Komunidade barak hakfodak ho virus ida ne’e, maibe ami uza linguazen ne’ebe fasil atu sira komprende hodi enkoraja sira no husu sira nia kontribuisaun atu prevene virus ida ne’e,” nia hateten.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here
Captcha verification failed!
CAPTCHA user score failed. Please contact us!