Timor –Leste Mos Iha Fatin Turismu Ne’ebe Kapaaz

0
84
General Manager Caimeo Beach Black Rock Restaurant, Tyson Yeo.

Ohin loron povu Timor –Leste hotu la presiza ona ba pasa feiras iha nasaun seluk (Bali), tanba Timor –Leste iha fatin turismu ne’ebe kapaaz no iha paizajen ne’ebe furak tebes.

General Manager Caimeo Beach Black Rock Restaurant, Tyson Yeo.

Hanesan iha Black Rock Restouran ne’ebe lokaliza iha tasi ibun Caimeo, distritu Liquisa ne’ebe prepara ona fasilidades kompletu inklui mos halo kemping.

General Manager Black Rock Restaurant, Tyson Yeo, deside hahu nia negosio ki’ik no simples ida ne’e iha tasi ibun Caimeo, ho intensaun atu garante paisazajen furak natural Timor nian.

“Komiku oituan, tanba harii kamping iha tasi ibun kompletu ho fasilidade no iha mos hariis fatin, bee manas, eletrisidade.Ne’e buat ne’ebe mak diferente oituan duke hela iha Hotel ou fatin ruma,” General Manager YEO hateten, iha servisu fatin tasi Ibun Caimeo Liquisa. 

Nia haktuir, ninia negosio ki’ik ne’e hahu iha tinan 2002 to’o ohin loron no fo ona servisu ba Timor oan hamutuk nain 30.

Nia hatutan, Timor –Leste iha area turismu ne’ebe potensial tebes, maibe presiza involve media sira hotu atu promove diak liu tan area sira ne’e no estadu tenke hateten ba mundu, katak Timor –Leste agora moris iha paz no estabilidade nia laran.

“Atu sira labele tauk mai investe, tanba ema barak mak la hatene kona ba Timor –Leste no balun mos sei iha persepsaun negativu kona ba Timor –Leste relasiona ho krize ne’ebe akontese iha pasadu,” nia dehan.  

Nia hatutan liu, katak susar ba investor estrangeirus sira atu koopera ho governu liu –liu trata dokumentus ruma, tanba iha obstaklu oioin hanesan lingua iha karta barak mak uja lingau Portugues presiza involve tradutor, ne’e komplikadu tebes. 

Iha parte seluk, Trabalhador Eshindo Edgat Langko, agradese ba prezensa Restourante Black Rock nian, tanba loke ona kampu servisu ba joventude iha distritu Liquisa. 

Nia haktuir, kona ba salario laiha problema kompania fo sira $ 170 kada fulan no fo mos formasaun ba sira kona ba hospitalidade nian, tanba ne’e la’os deit hetan osan maibe sira mos hetan matenek balun hanesan lingua. 

“Hau kontente tebes, alende servisu hetan osan ami mos bele konese diak liu tan menu hahan husi nasaun Europa nian no konese sira nia moris, tanba ita iha liur ita nia hanoin ba sira mak negativu deit bainhira ita besik sira laiha diferensia,” nia dehan.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here
Captcha verification failed!
CAPTCHA user score failed. Please contact us!