VSS Prontu sai organizasaun independente

0
99
Hafoin tinan hirak nia laran hamrik iha Judicial System Monitoring Program (JSMP) nia okos, Victim Support Service (VSS) pronto sai organizasaun independente,nune’e bele fo asistensia legal ba vitima violensia kontra feto no labarik.
Hafoin tinan hirak nia laran hamrik iha Judicial System Monitoring Program (JSMP) nia okos, Victim Support Service (VSS) pronto sai organizasaun independente,nune’e bele fo asistensia legal ba vitima violensia kontra feto no labarik.

Hafoin tinan hirak nia laran hamrik iha Judicial System Monitoring Program (JSMP) nia okos, Victim Support Service (VSS) pronto sai organizasaun independente,nune’e bele fo asistensia legal ba vitima violensia kontra feto no labarik.
Hafoin tinan hirak nia laran hamrik iha Judicial System Monitoring Program (JSMP) nia okos, Victim Support Service (VSS) pronto sai organizasaun independente,nune’e bele fo asistensia legal ba vitima violensia kontra feto no labarik.
Legal Officer Victim Support Service (VSS) Marcelina Amaral, dehan VSS pronto atu sai organizasaun ne’ebe independente, hodi fo asistensia legal ba vitima violensia kontra feto no labarik bainhira hetan desizaun husi Board Judysial System Monitoring Program (JSMP).

“Ami prontu sai organizasaun indepedente ida, tanba ida ne’e ami nia komitmentu e agora ami halo preparasaun rekruta staf foun, nune’e bele  fo asistensia legal ba vitima sira iha 13 distritus ne’ebe presiza tulun,” dehan  Legal Officer Marcelina Amaral, semana kotuk (19/04) iha nia knar fatin Colmera, Dili. 

Tuir nia,  dala barak ema, liu-liu juis sira duvida ho estatutu VSS nian bainhira akompania vitima sira iha prosesu julgamentu.

Officer Amaral afirma, bazeia ba planu ne’ebe VSS no JSMP iha, katak iha Dezembru tinan ida ne’e Board JSMP bele foti ona desizaun kona ba estatutu VSS nian.

Iha parte seluk Diretor Ezekutivu JSMP, Luis de Oliveira Sampaio, hateten bainhira hari VSS iha 2005, iha duni komitmentu atu supporta no tau VSS iha organizasaun ne’ebe independente hodi fo asistensia legal ba vitima violensia kontra feto no labarik iha Timor-Leste, maibe tenke hetan konfiansa husi entidade hotu.

“Sim, sira bele maibe depende ba prosesu intera ne’ebe ami sei deside hamutuk, sira bele maibe tenke  kapasitadu no hetan konfiansa husi doadores sira, tanba servisu presiza apoiu husi doadores sira no ami sei deside hamutuk tuir prosesu ne’ebe iha,” dehan Diretor Sampaio.

VSS nudar unidade ida ne’ebe harii iha tinan 2005 iha JSMP nia okos, atu fo asistensia legal ba vitima violensia bazeia ba jeneru, espesifiku violensia domestika no violasaun sexual liu –liu ba feto no labarik feto sira ne’ebe ho aten brani atu foti dalan buka justisa/ lia los ba krime ne’ebe sira hasoru iha nasaun foun ida ne’e

Maske iha JSMP nia okos VSS dezenvolve ona hanesan servisu nasional no baze ba klientes sira kada fulan fo asistensia ba vitima mais ou menus 20 ba leten. *

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here
Captcha verification failed!
CAPTCHA user score failed. Please contact us!