Tuir situasaun riil ne’ebe ohin loron akontese iha rai laran katak labarik ho idade 19 mai kraik barak mak forma ona uma kain e ida ne’e bele fo impaktu ba sira nia vida ekonomia moris lor-loron nian nomos ba sira nia saude.
Tuir Diretor Sentru Saude Formoza (CSF) Jaime dos Reis Belo katak labarik minoridade,liu-liu feto bainhira kaben sedu bele fo impaktu ba sira nia saude inklui mos parte ekonomia nian.
“Sira nia hanoin atu forma uma kain seidauk luan, menus konesementu kona-ba sai inan ne’ebe diak ba oan sira e mos bele soe malu lalais bainhira ekonomia la sufsiente,”hateten Diretor Belo semana kotuk (05/10) iha nia knar fatin Bairo Formoza,Dili.
E “Labarik minoridade kuandu isin rua problema bo’ot ida ami pesoal saude, liu-liu ba parteira sira ne’ebe atende sira bainhira partus,”nia preokupa.
Entretantu tuir parteira iha CSF Maria Fatima Boavida katak dalabarak labarik ho idade 19 mai kraik maske sai ona inan maibe sira nia hahalok hanesan labarik no ladun preokupa ho oan.
“Sira hakarak hadia aan entaun lakohi fo susu sira nia oan to’o ikus oan sai vitima ba sira nia hahalok , sira nia mentaliidade sei nurak no fisikamente sira la preparadu atu sai inan,”nia katak.
Iha parte seluk tuir joventude Domingos Gonçalves katak labarik minoridade ne’ebe forma uma kain sedu tanba falta edukasaun.
“Hau hanoin problemas hanesan ne;e mosu barak liu iha sub-distritu sira,liu-liu iha area rural sira ho sira hola malu sedu tanba edukasaun ba sira minimu liu,sira nia pergaulan ladun luan entaun hanoin mak forma uma kain,”nia dehan.
Nia dehan, bainhira labarik ho idade ne’ebe sei nurak hola malu, fo impaktu ba sira nia familia rasik,bele mosu violensia domestika, impaktu ba ekonomia,saude nomos mental. “Maibe ne’e depende no direitu ema ida-idak nian maibe ita mak terus, la’os inan-aman,”nia katak.






