Komunidade Uma-kain 541 Iha Suco Luca Sei Konsumu Bee Posu

0
21
Xefe Suco Luca, Manuel Gomes, hatete problema fornesimentu bee iha área refere sei kontinua enfrenta hela durante tinan barak ona no la iha solusaun to'o agora.

Komunidade iha Suco Luca, Postu-Administrativu Viqueque, Municipio Viqueque, sei kontinua enfrenta problema ba bee moos, no kondisaun ne’e afeta ba uma-kain atus-lima-haat-nolu-resin-ida (541), no afeta ba parte igiene, preparasaun ai-han, agrikultura no saúde.

Xefe Suco Luca, Manuel Gomes, hatete problema fornesimentu bee iha área refere sei kontinua enfrenta hela durante tinan barak ona, maibé to’o agora seidauk iha resposta klaru husi autoridade relevante sira.

“Povu presiza la’o ho distansia dook no horas barak atu buka bee iha fonte natural iha mota no barak liu mak uza de’it bee posu ne’ebé antigu no kee kedas iha tempu indonesia nia tempu. Bee ne’e la moos no bele halo ema moras. Ami iha nivel suku sempre halo relatóriu ba administrasaun postu no munisípiu, maibé resposta seidauk iha,” hatete Manuel Gomes iha nia servisu fatin Suco Luca.

Nia aumenta tan katak situasaun ida-ne’e mak labele de’it konsidera problema komunidade rasik, maibé mós presiza sai prioridade governu nian, tanba bee mak direitu fundamental ba ema hotu.

“Tempu bain loro naruk, bee posu sira-ne’e maran hotu, entaun komunidade sira ne’e tenke la’o dook ba kuru bee iha mota laran. Dala ruma ba mota mós maran, entaun sira tenke kee tan metru rua tolu hanesan ne’e mak foin hetan bee,” nia afirma.

Xefe Suco Gomes espera katak governu sei fó prioridade ba projétu fornesimentu bee no halo parseria ho organizasaun internasionál atu rezolve problema ne’e iha Suco Luca.

“Ita hato’o ona proposta ba governu atu oinsá bele dada bee mai komunidade sira iha ne’e. Karik problema ida-ne’e mak governu rezolve duni, ita-nia komunidade sei senti mudansa boot iha parte saúde, agrikultura no edukasaun. Ha’u hakarak ita la tauk atu husu, tanba ne’e mak direitu povu nian, ita husu nafatin to’o hetan solusaun,” nia dehan.

Nia akresenta, projetu fornesimentu bee mak konsidera hanesan parte importante husi dezenvolvimentu rural sustentável iha Timor-Leste, ho objetivu atu garante ema hotu iha asesu ba bee moos no seguransa sanitária.

Iha fatin hanesan, komunnidade Suco Luca, Celestina Soares Pinto, deklara falta bee moos ne’e halo moris sai difisil liu, tanba bainhira bee maran tenke buka bee ho distansia ne’ebe dook bele hetan bee hodi kuru, no la iha tempu atu foka ba servisu agrikola ka edukasaun labarik sira.

“Ha’u hakarak governu no ministériu relevante haree problema ida ne’e. Bee mak importante liu iha komunidade nia moris, tanba la iha bee ema labele prepara ai-han, labele halo to’os kuda modo oan sira, no halo moris sai todan liu,” Celestina deklara.

Nia dehan, autoridade lokal no governu realiza survey inisial atu identifika área sira ne’ebé iha problema fornesimentu bee, liuliu área Suco Luca tanba implementasaun projetu bee moos seidauk inisia to’o agora.”Ami iha Suco Luca sai baze agrikultura subsisténsia, maibé problema bee mak limita produtividade, tanba ami labele rega ai-han no halo toos iha tempu bailoron,” nia esplika.