
Governu Japaun apoiu fasilidade eletróniku informasaun teknolojia no komunikasaun ba Eskola Sekundáriu Jerál (ESG) Kayrala Manatuto hodi moderniza sistema hanorin.
Embaixadór Japaun iha Timor-Leste Kimura Tetsuya dehan, apoiu refere liuhusi kooperasaun Governu Japaun ho Ministériu Edukasaun (ME) atu hadia kualidade hanorin iha eskola sira liu-liu kona-ba utilizasaun teknolojia informasaun no komunikasaun (ICT-Information Communication and tecnology) iha prosesu aprendizajen.
“Primeiru ita apoiu ekipamentu hodi moderniza sistema hanorin iha Eskola Sekundáriu Jerál Kayrala Manatuto depois sei haree tan tarjetu ba eskola seluk,” nia hatete.
Nia hatete, apoiu ne’ebé Governu Japaun halo mak oferese ekipamentu komputador 36, solar panel 8, no ekipamentu laboratóriu nian.
“Apoiu ne’e hodi kapasita estudante hodi hasa’e abilidade Teknolojia Informasaun no Komunikasaun di’ak iha futuru,” Embaixadór Japaun iha Timor-Leste Tetsuya informa.
Nia hatete durante ne’e Governu Japaun servisu hamutuk ho ME hodi halo realiza ona projetu komunidade liuliu kona-ba infraestrutura eskolár iha area rurais hamutuk 25 iha territóriu laran.
Iha fatin hanesan, Diretór Jerál Ensinu Sekundáriu iha ME Deolindo da Cruz agradese tebes ba Governu Japaun, tanba durante ne’e apaiu makaas ba dezenvolvimentu kualidade edukasaun iha Timor-Leste.
“Durante ne’e sira apoiu ita kona-ba fasilidade ba iha Informasaun Teknolojia no Komunikasaun (ICT) ninian. Tanba Ministériu Edukasaun durante ne’e tau importánsia ba ICT nune’e bele eleva kualidade edukasaun ba ita-nia manorin no estudante sira,” nia salienta.
Nia dehan, apoiu hirak ne’e ajuda tebes ME, tanba maske tau ona iha prioridade, maibé la realiza tanba iha dezafiu balun, no ministériu nafatin loke odomatan no servisu hamutuk nune’e bele apoiu estudante sira no manorin sira iha área ICT nian.
“Ita husu ba estudante sira atu utiliza ekipamentu hirak ne’e ho di’ak no utiliza prosesu aprendizajen labele utiliza ba buat seluk no kuidadu ekipamentu hirak ne’e nune’e bele utiliza ba tempu naruk,” nia salienta.
Nia hatete, ba profesór sira tenke konsidera sasan hirak ne’e hanesan sira-nian nune’e bele kuidadu hodi fasilita prosesu aprendizajen.
Entretantu, estudante Abril do Carmo Alves dehan, ekipamentu hirak ne’e suporta tebes estudante sira bele aprende di’ak liután kona-ba komputadór, tanba era ida agora presiza tebes estudante sira tenke iha konesimentu di’ak ba teknolojia.
“Ami promote sei utiliza ekipamentu hirak ne’e hodi aprende no prepara ba futuru,” nia dehan.Alende ne’e ho apoiu ne’ebé governu Japaun halo ne’e sei kuntinua nafatin hodi hasa’e kualidade edukasaun iha Timor-Leste.







