
Centro Nacional Chega (CNC) fasilita jerasaun sobrevivente sira hamutuk na’in-sanulu (10) hodi asesu ho gratuito ba edukasaun nível ensinu superiór iha Timor-Leste (TL), no mós buka oportunidade estuda iha rai liur.
“Ita fó ona bolsu estudu ba jerasaun husi sobrevivente ne’ebé vunerável tebes nian oan nain-10 hodi asesu ba ensinu superiór ho gratuitu,” Diretór CNC Hugo Maria Fernandes hatete.
Nia hatete, estudante hirak ne’e identifika oan husi sobrevivente ne’ebé mak vunerável tebes no laiha kbi’it hodi selu oan sira-nia eskola liu-liu iha nivel superiór.
“Apoiu ba jerasaun hirak ne’e liuhusi akordu entre CNC ho Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu (FDCH) hodi atribui bolsu estudu hodi fasilita estudante na’in-10 hodi asesu ba enisnu superior,” nia salienta tan.
Nia dehan, instituisaun ensinu superiór ne’ebé sira atu eskola ba mak, Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL), Universidade da Paz (UNPAZ), Universidade Oriental Timor-Lorosa’e (UNITAL), Institutu Siénsia Saúde (ICS) no Díli Institute of Technology (DIT).
“Ita mós sei kopera ho universidade sira iha nasaun seluk nune’e ba futuru ita bele fasilita mós ba aprende iha ne’ebá,” nia informa.
Alende ne’e nia dehan, durante ne’e CNC fó ona bolsu estudu ba jerasaun husi sobrevivente hamutuk nain-26 hodi asesu ba enisnu superiór iha Timor-Leste no tinan 2025 ne’e oferese tan ba na’in-10.
Entretantu, Diretór Ezekutivu FDCH Júlio Apáricio dehan, osan ne’e povu ni’an no mai husi povu, tanba ne’e tenke utiliza ba povu nia oan ne’ebé matenek, maibé ekonomia lasufisiente atu asesu ba eskola.
“Ami prontu apoiu povu nia oan ne’ebé matenek hodi asesu ba eskola iha kualker nivel tantu iha rai-laran no rai-liur,” nia informa.
Nia dehan, orsamentu ne’e FDCH apoiu hamutuk $ 14 mil utiliza ba selu eskola no nesesidade eskola nian.
“Husu ba bolseiru sira atu utiliza fundu ne’e ho di’ak hodi prepara ba dezenvolvimentu nasaun iha futuru,” nia salienta.
Iha fatin hanesan, benefisiária Flora de Jesus Moniz agradese tebes ba CNC, tanba bele responde ona terus no susar ne’ebé mak durante ne’e iha.
“Ha’u remata ensinu sekundáriu iha tinan 2024, maibé lakontinua, tanba apa no mama laiha osan, maibé liuhusi bolsu estudu ne’ebé CNC ho FDCH oferese tinan oin bele kontinua eskola fali,” nia dehan.Nia dehan, sei utiliza osan ne’ebé governu fó no esforsu estuda makaas hodi bele apoiu dezenvolvimentu ba rai ida-ne’e, tanba bolsu estudu ne’e hanesan deve ida husi governu fasilita ba eskola tenke kontribui fali ba dezenvolvimentu tuir matenek ne’ebé iha.






