MI Husu APC Tenke Kria Planu Integradu Ba Prevensaun Risku Dezastre 

0
181
Ministru Interior Francisco da Costa Guterres husu ba kargu Diresaun no Xefia sira tenke halo planu ida kona-ba servisu prevensau.

Ministru ba Ministériu Interiór (MI) husu kargu Diresaun no Xefia iha Autoridade Protesaun Sivíl (APC) tenke kria planu integradu hodi halo prevensaun ba risku dezastre iha Timor-Leste.

Ministru ba MI Francisco da Costa Guterres husu ba kargu Diresaun no Xefia sira tenke halo planu ida kona-ba servisu prevensaun hodi halo antisipasaun karik udan no anin akontese bele preparadu ona hodi kombate.

Nia dehan, tenke halo edukasaun ba komunidade sira hado’ok an husi área risku ba dezastre sira hanesan, iha mota ninin, tasi ibun, rai lolon bainhira udan ho velosidade maka’as.

“Kargu Diresaun no Xefia sira iha APC tenke kria planu integradu hodi halo prevensaun ba risku dezastre iha Timor-Leste,” nia dehan.

Nia dehan, presiza treinu hodi hasa’e sira-nia koñesimentu hodi utiliza ekipamentu ba salva vítima sira husi dezastre bainhira akontese nune’e komunidade sira labele sai tan vítima.

“Husu mós atu prepara stok ba apoiu emerjénsia nian iha tipu rua, food ho non food hodi bele apoiu lalais ba vitíma sira bainhira afetadu ba dezastre,” MI Guterres informa.

Nia dahan, atu realiza servisu integradu ba prevensaun risku dezastre ne’e di’ak liután presija halo avaliasaun servisu nune’e aplika servisu sira labele failla.

Entertantu Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl (SEPS) Mariano Reis dehan, ba servisu prevensaun risku dezastre durante ne’e SEPS hetan apoiu husi nasaun lima (5) mak apoiu.

“Nasaun lima (5) hanesan, Indonézia, Austrália, Japaun, Fiji, no Thailandia mak apoiu Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl halo jestaun ba prevensaun risku dezastre no material apoiu ba vitíma sira,” nia informa.

Nia dehan, apoiu ne’ebé parseiru sira fó mak, Indonezía apoiu formasaun edukasaun prevensaun risku dezastre, Fiji liuhusi Uniaun Europeia, apoiu $550,000 ba kapasitasaun rekursu umanu ekipamentu apoiu emerjénsia, Austrália liuhusi Austrália Umanitária Patnership, apoiu mós ekipamentu no formasaun.

Nia informa, Japaun apoiu mós ossan no kareta hamutuk 6, no nasaun Thailandia apoiu materiál rekuperasaun ba vitíma dezastre naturais sira.

“Ita sei esforsu nafatin hodi realiza prioridade SEPS nian ba tinan ida ne’e kona-ba prevensaun risku dezastre naturais no katastrofes iha Timor-Leste,” SEPS Reis informa.

Alende ne’e nia dehan, dadaun ne’e edukasaun prevensaun risku dezastre naturais realiza ona kada Munisípiu liuhusi Diresaun Protesaun Sivíl iha Munisípiu hodi identifka kauza ba dezastre no oinsa atu kombate nune’e mos preparasaun ba stok iha armajén.

Iha parte seluk Komandante Operasaun Protesaun Sivíl Munisipíu Lautem Jose Agustinho Paseco dehan, husi munisípiu rasik dadaun ne’e stok konaba apoiu emerjénsia nian iha armajén preparadu ona.

“Dadaun ne’e ita halo sosializasaun ba komunidade sira oinsa atu hado’ok an husi risku dezastre,” nia informa.

Alende ne’e nia dehan, dezastre naturais ne’ebé mak sira rejistu hahu husi fulan Janeiru to’o Junhu hamutuk 256 husi ne’e hetan hotu ona apoiu emerjénsia. Tama ba apoiu rekuperasaun iha 75.