
Membru Parlamentu Nasionál Deputada Nurima Alkatiri, ezije governu tenke kria polítika públika ne’ebé efetivu hodi reduz problema infantíl iha Timor-Leste, inklui ho asesu limitadu ba edukasaun, falta protesaun husi violénsia, labarik barak mak sei kontinua raes badak nomós mal nutrisaun.
Nia hatete, kada tinan selebra loron nasionál labarik, ida ne’e hanesan pontu importante ida hodi reforsa, kompromisu global ba direitu labarik nian tuir konsagra iha konvensaun direitu labarik nian, la’ós selebra de’it.
“Ita ezije estadu tenke kria polítika públika no investimentu hodi fó protesaun ba direitu no reduz problema infantíl ne’ebé mak kontinua iha Timor-Leste,” nia hatete.
Nia informa, tuir observasaun durante ne’e labarik barak mak sei hasoru violénsia seksuál no traballu infantíl, No. husu oinsá govermu no estadu nia atensaun ba ida ne’e.
“Ita iha obrigasaun legal no moral garante protesaun, saúde edukasaun, no moris di’ak ba labarik Timoroan hotu,” Deputada Alkatiri salienta.
Alende ne’e nia husu mós ba instituisaun hotu atu kumpri knaar hodi proteje no promove labarik sira-nia direitu.
Entretantu Prezidente Repúblika Jose Ramos Horta dehan, loron nasionál labarik hodi reforsa programa prioridade sira, hodi halo prevensaun ba problema sira ne’ebé labarik hasoru iha Timor-Leste.
“Iha Timor-Leste ita identifika ona problema labarik mal-nutrisaun mós barak, barak laiha oportunidade asesu ba edukasaun, violénsia husi família no violénsia seksuál,” nia informa.
Nia informa, problema hirak ne’e estadu no governu esforsu hela hodi bele rezolve liuhusi programa prioridade sira ne’ebe iha.
Iha parte seluk, Prezidente Instituto Nacional para Defesa Direito das Crianças (INDDICA) Dinorah Granadeiro dehan, luta ba prevensaun risku ka problema sira ne’ebé labarik hasoru, família mak tenke sai autór prinsipál hodi proteje labarik sira-nia direitu.
“Governu hala’o nia knar liuhusi kria polítika no implementa lei sira hodi fó protesaun ba labarik, inan-aman mós iha papel importante proteje oan sira,” nia salienta.Nia hatete, labarik sira presiza domin no seguransa husi uma-laran, proteje labarik sira-nia direitu ba moris di’ak, asesu ba edukasaun, no proteje sira husi violénsia oin-oin.







