
Parlamentu Nasionál (PN) husu governu liuhusi Sekretáriu Estadu Arte no Kultura (SEAK) atu kontinua konserva no promove kultura Timor-Leste nian.
Deputada Maria Teresa Gusmão dehan, Timor-Leste iha diversidade kultural oin-oin, no tenki kaer metin orijen no simboliku kultura ne’ebé iha atu nune’e labele lakon.
Nia hatete, Timor-Leste riku tebes ho kultura, ho diversidade oin-oin hanesan uma-lisan, tais, lian lokal hamutuk 36, dahur, no hahan tradisionál sira no seluk tan ne’ebé mak iha.
“Husu ba governu tenke kuntinua investe hodi konserva no promove identidade Timor-Leste nian nune’e labele lakon,” nia dehan.
Nia dehan, ohin loron modernu ona, tanba ne’e Timoroan hotu presiza konserva no proteje orijem kultural Timor-Leste nian.
“Ha’u husu mós ba Timoroan hotu atu kontribui hodi promove kultura Timor-Leste nian,” nia salienta.
Nia dehan, ema hotu iha dever atu promove no dezenvolve diversidade kultural ne’ebé mak barak tebes.
“Ha’u mós hato’o parabéns ba maluk Timoroan sira ne’ebé mak kaer metin nafatin nia kultura,” Deputada Gusmão hatete.
Nia hatete, timoroan hotu tenke identifika no dignifika identidade loloos tuir nia orijen nune’e joven no foin-sa’e sira tuir mai bele laiha ona orijinalidade kultural.
Entretantu, Sekretáriu Sekretariadu SEAK Jorge Soares Cristovão dehan, esforsu governu nian hodi promove identidade Timor-Leste nian, mak liuhusi realiza espozisaun ba hahan lokal, vestuariu tradisional, kompetisaun múzika tradisionál, hahú husi nasionál to’o internasionál.
“Ita nafatin esforsu hodi promove atu nune’e ita-nia jerasaun tuir mai bele hatene nafatin orijinalidade kulturál Timor-Leste nian,” nia hatete.Nia hatete, dadaun ne’e governu servisu hamutuk ho UNESCO hodi identifika no promove identidade Timor-Leste nian ba mundu.







