Eis prizioneiru ho inicial AB, hateten prizaun la’os deit fatin atu kastigu no rekoperasaun, maibe prizaun mos bele muda ema nia mentalidade violentu ba kreativu tanba iha atividade formasaun vocasional barak ne’ebe sira aprende durante iha prizaun laran.
Durante tinan 7 (2006-2013) iha prizaun laran, nia dehan tuir atividade oi-oin hanesan atividade vida espiritual, atividade desportu no formasaun vokasional liu –liu karpinteiru.
“Ho kapasidade no abilidade ne’ebe hau hetan iha prizaun, bainhira hau livre iha tinan 2013, hau kria grupo karpinteiru hodi kontinua moris ba oin,” nia hateten.
Nia hatutan, oras ne’e dadaun nia mos sai hanesan ema ne’ebe disiplina tebes ba tempu tanba durante iha prizaun laran buat hotu la’o tuir regras no oras.
Alende kria atividade loke oportunidade ba ema seluk, nia mos sai hanesan promotor ba iha prevensaun violensia iha bairo laran.
Iha tinan 2006, eis prizioneiru ne’e komete krime omesido iha nia suku laran husi munisipio Ermera.
Iha parte seluk, Diretor Nasional Servisu Prizional no Reinsersaun Social iha Ministerio Justisa, Helder Cosme Marçal Belo hateten atividade ne’ebe hala’o iha prizaun laran ne’e tanba hetan apoiu maximu husi rede servisu sira hanesan sosiedade sivil, igreja sira no parseiru sira seluk.
Nia hateten, atividade hanesan vida espiritual nian liu –liu halo reflesaun ba sira nia aan, atendimentu psikologia nian atu ajuda sira rekopera no atividade formasaun vokasional sira hanesan pedreiru, kustura (suku) no karpinteiru.
“Prizaun, sira iha espasu ne’ebe limitado, maibe ita esforsu nafatin halo atividade rehabilitasaun ba ita nia maluk sira ne’e no hasa’e sira nia abilidade atu sira reintegra ba sosiedade no familia sira bele kontinua hala’o moris,” nia hateten
Nia informa, eis prizioneiru Antonio Babo hanesan faktus ida husi ema barak ne’ebe sai husi prizaun bele kontribui buat ruma iha komunidade laran ho sira nia abilidade ne’ebe iha.







