Importante Kontribuisaun Setor Saude ba Harii Paz

0
94
Vise Ministra Saude, Ana Isabel Soares hateten setor saude iha papel importante tebes hodi kontribui ba harii paz iha Timor –Leste, liu husi garantia saude diak ba ema hotu.

Vise Ministra Saude, Ana Isabel Soares hateten setor saude iha papel importante tebes hodi kontribui ba harii paz iha Timor –Leste, liu –liu garantia saude diak ba ema hotu.

Vise Ministra Saude, Ana Isabel Soares hateten setor saude iha papel importante tebes hodi kontribui ba harii paz iha Timor –Leste, liu husi garantia saude diak ba ema hotu.

Tuir nia bainhira ema hotu iha saude diak (fiziku no mental), sira sei la monu ba iha influensia negativu hotu ne’ebe bele estraga estabilidade rai laran. 

Entaun, Ministerio Saude sei esforsu maka’as no halo servisu hotu hodi harii paz iha Timor. 

“See ema nia saude ladiak liu –liu isin ladiak, hanoin barak entaun ema ida mai bosok no haruka halo buat ruma, sira tuir deit, maibe kuandu saude diak no matenek, la fasil atu ema aat sira mentaliza nia,” Vise Ministra Soares hateten, hafoin partisipa diskusaun meja redonda kona ba saude no aimoruk, iha Hotel Timor, Dili. 

Nia hateten, iha ona progresu lubuk ida mak Timor atinji liu –liu redusaun mortalidade infantil, programa kontrolu ne’ebe diak ba moras malaria, tubercolouse, neglected tropical diseases (NTDs), infra-struturas saude no dezenvolvementu rekursu humanu ne’ebe signifikante tebes.

Alende ne’e, iha mos obstaklu ne’ebe setor saude hasoru mak hanesan problema malnutrisaun, moras lahada’et, asesibilidade komunidade nian ba fasilidade saude ne’ebe sei minimu tebes. 

Iha programas prioridade lubuk ida iha setor saude, liu –liu nia hateten hasa’e numeru asesu komunidade ba fasilidade saude,  introdus saude primario ba komunidade, destaka mediku ida, parteira, emfermeiru iha postu saude hotu no haforsa ospital national hodi redus numeru transferensia moras ba rai liur. 

Enkuantu diskusaun ida ne’e rasik hanesan parte ida husi programa konferensia international premiu Nobel da Paz ho tema “sidadania, paz no bem estar”. 

Objetivu konferensia ne’e, nia dehan atu selebra aniversariu tinan 20 timoroan nain rua ( Bispo Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, SDB no eis Prezidente Timor –Leste, Jose Manuel Ramos Horta, simu premiu Nobel da Paz. 

Premiadu Karlmeinrad Giesinger, ne’ebe koalia kona ba asuntu saude no dezenvolvimentu paz, hateten difisil oituan atu koalia espesifiku ba Timor-Leste maibe importante mak halo prevensaun ba moras infesaun sira. 

Nia dehan, povu Timor liu –liu ukun nain sira iha setor ida ne’e hatene ona saida mak tenke halo no labele hodi garantia paz no bem estar povu nian. 

Entretantu Diretor Jeral Ospital Nasional Guido Valadares, Jose Antonio konsidera ida ne’e oportunidade importante tebes ba Timor –Leste halo ligasaun ho ne’ebe diak ho premiadu sira atu troka hanoin no esperiensia hodi buka solusaun ba problemas ne’ebe timor hasoru liu –liu malnutrisaun. 

“Ami tenke foti oportunidade ida ne’e atu halo ligasaun ho ita bo’ot sira, espera ita bo’ot sira sei mai fali hodi promove ideia sira ne’ebe fo benefisia ba timoroan sira,” nia hateten.

 

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here
Captcha verification failed!
CAPTCHA user score failed. Please contact us!